U senćanskom „Žitopromet-Mlinu”, vodećoj žitomlinskoj kompaniji u Srbiji: Polovina zrna već u silosima
Vodeća žitomlinska kompanija u Srbiji „Žitopromet-Mlin“ AD iz Sente od planiranih 100.000 tona pšenice iz ovogodišnje žetve, koja je u punom jeku, već je u silose smestila oko 50.000 tona, što je polovina sirovina planirane za preradu u ovoj godini.
Predsednik kompanije Predrag Đurović izjavio je da je dosadašnji tok žetve potvrdio da je izuzetno dobar tehnološki kvalitet zrna pšenice, te da očekuje da će to omogućiti i proizvodnju kvalitetnog brašna, drugih žitomlinskih proizvoda i testenina.
Na početku žetve „Žitopromet-Mlin“, kao i drugi otkupljivači, proizvođačima je ponudio akontativnu otkupnu cenu od 19 dinara plus PDV za pravna lica, a 19 dinara sa PDV-om za fizička lica.
Onima koji nam odmah u toku žetve prodaju pšenicu jer im je novac neophodan plaćamo akontativnu cenu, a razliku ćemo doplatiti kada bude utvrđena konačna cena (Predrag Đurović)
– To nije konačna cena jer će se ona utvrditi i formirati pri kraju ili nakon žetve, koja bude berzanska i preovlađujuća na tržištu. Onima koji nam odmah u toku žetve prodaju pšenicu jer im je novac neophodan plaćamo akontativnu cenu, a razliku ćemo doplatiti kada bude utvrđena konačna cena. I prethodnih godina smo se trudili da pratimo najvišu ostvarenu cenu na tržištu pšenice u žetvi – kategoričan je Đurović.
Oni koji sada ne žele da prodaju pšenicu imaju mogućnost da je čuvaju u silosima „Žitopromet Mlina“ po utvrđenim uslovima i da je prodaju po njihovoj volji, kada im najviše odgovara. Đurović napominje da cenu koriguju na bazi berzanskih kretanja, te da one znaju da budu više nego u samoj žetvi, nekad budu i niže, ali svaki od njihovih dobavljača sam odlučuje kada će prodati pšenicu.
Žetva pšenice očekuje se da će potrajati još pet-šest dana, a direktorka proizvodnje Katarina Mirić naglašava da se pored komercijalnog kvaliteta kontorliše zdravstveno stanje pšenice i kvalitativni tehnološki parametri sadržaj vlažnog glutena i proteina.
Najveći izvoznik brašna iz Srbije
Senćanski „Žitopromet Mlin“ je najveći izvoznik brašna iz Srbije pa je tako iz lanjske proizvodnje u raznim pakovanjima na tržišta Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije, Mađarske, Albanije i drugih zemalja isporučeno 36.000 tona brašna. Od izvoza kvalitetnog brašna je oko 90 posto deviznog pazara. Dobru prođu na inostranom tržištu imaju i testenine robne marke „Sentella” jer je ostvaren izvoz oko 3.000 tona u vrednosti 1,4 miliona evra.
- Obezbedili smo da sva prijema mesta mogu da rade sa dinamikom dobavljača, ako je potrebno i 24 sata neprekidno. Na osnovu dosadašnjih pokazatelja kvalitet pšenice je veoma dobar jer je sadržaj vlage oko 11 posto, hektolitarska težina oko 80, primese su relativno niske do 3,5 posto što je i dokaz da proizvođači na našem sirovinskom području koriste u žetvi savremenu mehanizaciju. Sadržaj proteina je oko 14 posto a vlažnog glutena 28 do 30 posto, tako da parametri kvaliteta obećavaju da će brašno i drugi proizvodi biti dobrog kvaliteta – očekuje Katarina Mirić.
19 dinara plus PDV za pravna lica
I Predrag Đurović smatra da je za kompaniju kvalitet pšenice itekako bitan jer otkup vrše samo za potrebe prerade u pogonima „Žitopromet Mlina“, a ne za dalje trgovanje.
- Brašno i testenine uspešno plasiramo na domaćem i inostranom tržištu. Prošla godina nam je u pogledu proizvodnje i izvoza bila rekordna uz ostvareni plasman naših proizvoda u vrednosti od 13 miliona evra, a nastavljamo sa trendom povećanja izvoza koji je u prvom polugodištu uvećan za 25 posto – rekao je Đurović. Prošle godine senćanski mlinari su samleli 89.000 tona pšenice, a u prvih šest meseci ove godine prerađeno je 50.000 tona! Đurović dodaje da će se u ovoj godini preraditi 98.000 do 100.000 tona, što će predstavljati novi rekord od osnivanja kompanije. On je dodao da sa ovim obimom prerade potrebe „Žitopromet Mlina“ su do 105.000 tona, pošto su neophodne i prelazne zalihe za početak rada dok nova pšenica ne bude tehnološki pogodna za preradu.
19 dinara s PDV-om za fizička lica
Novi silos
Pored postojećih silosa u Senti i Novom Kneževcu kapaciteta 60.000 tona i podnih skladišta u Đali, „Žitopromet Mlin“ je u sklopu priprema za ovu žetvu investira u izgradnju novih silosnih kapaciteta, pa će do kraja jula biti završen novi silos kapaciteta 14.000 tona, tako da će raspolagati smeštajnim kapacitetom u silosima koji će zadovoljiti dve trećine potreba kompanije. Izvršni direktor održavanja u „Žitopromet Mlinu“ Zoltan Nađ kaže da je ulaganje u novi silos vredno 1,1 milion evra, što se realizuje sopstvenim sredstvima. U toku je instalisanje i solarne elektrane, postavljanjem 2.000 solarnih panela.
- U prvoj fazi instalisana snaga će biti 730 kilovata, što će se drugom fazom zaokružiti na jedan megavat. Solarni paneli se instaliraju isključivo na krovovima postojećih objekata i sa očekivanom količinom električne energije očekuje se da će 20 do 25 posto ukupnih potreba biti podmirivano iz obnovljiivh izvora – precizirao je Nađ.
Senćanski „Žitopromet Mlin“ ima stabilnu sirovinsku bazu zahvaljući tome što skoro tri decenije ima standardni krug dobavljača, pri čemu većinu čine zemljoradničke zadruge iz regiona severnog Banata i Bačke i preduzeća koja se bave otkupom žitarica, sa kojima ima dobru poslovnu saradnju. Deo pšenica u senćanske silose stiže i sa područja južne Bačke i okoline Sombora, sa područja koja im gravitiraju.
– Sirovinska baza je godinama stabilna i tu nemamo problema. Sa druge strane nastojimo da logističke troškove smanjimo na najmanju moguću meru pošto je svaka para bitna u ukupnoj ceni koštanja pšenice, jer su prevoz pšenice, lagerovanje i čuvanje u našim silosima o našem trošku – napominje Đurović.