SUŠA PREPOLOVILA PRINOSE I UDARA NA DŽEP Srbiji preti manjak šećera i skuplje namirnice!
Zbog suše u Srbiji prinosi šećerne repe više su nego prepolovljeni, a kako u razgovoru za Biznis.rs ističe agroekonomski analitičar Milan Prostran, svi prolećni usevi zbog visokih temperatura doživeli su ozbiljno smanjenje proizvodnje, naročito kukuruz i soja.
“Iako je još uvek teško govoriti o tačnim podacima jer se štete razlikuju od njive do njive – u zavisnosti od toga da li su sejani rani ili kasni hibridi, kao i da li je setva bila rana ili kasna – štete su ozbiljne. Posebno kada uzmemo u obzir da je kukuruz vodeća ratarska kultura, koja u bruto domaćem proizvodu poljoprivrede učestvuje sa oko 15 do 17 odsto. Kada kukuruz podbaci, to se odražava na celokupnu poljoprivredu“, ističe Prostran i procenjuje da će šteta u vidu smanjenog prinosa iznositi više od 50 do 60 odsto, što će se preciznije znati kada počne berba ili žetva.
Prema njegovim rečima, soja je još više stradala, a pad od 20 do 30 odsto osetiće se i kod suncokreta, čija je žetva počela, a koji se, za razliku od ostalih kultura i nekako izvukao.
“Četiri vodeće ratarske kulture u prolećnoj setvi su kukuruz, suncokret, šećerna repa i soja. Najmanje je površina pod šećernom repom. U bolja vremena, kada je radilo 15 šećerana u Srbiji pod šećernom repom imali smo 110.000 hektara, sada je negde oko 40.000 hektara. Kukuruz je na površinama između 900.000 i milion hektara, od 200.000 do 300.000 je pod sunockretom, soja je na oko 200.000 hektara, ali to su ogromne štete vrednosno i tek ćemo sve preciznije znati na jesen”, ocenjuje Prostran.
Kada je reč o cenama krajnjih proizvoda na rafovima, naš sagovornik kaže da se mogu praviti razne računice i da veliki uticaj imaju cene na svetskim berzama.
“Ako se ostvare određeni benefiti – bilo kroz poreske olakšice ili odlaganje otplate kredita – moguće je da cena ulja ne poraste značajno. Međutim, ako pođemo od stvarnih činjenica – roda i cene na svetskom tržištu, doći će prvo do povećanja cene suncokreta kao zrna, a po toj analogiji sve govori u prilog rasta cena. Ali ostaje da vidimo i kolike su nam trenutne zalihe, da li se njima može malo amortizovati i cena”, napominje Prostran.
Kada je reč o cenama šećera, on smatra da će na njegovu cenu više uticati tražnja od strane prerađivačke industrije, nego od samih potrošača. A velika je korelacija i između cena voća i šećera.
“Domaćice će se ove godine zbog visokih cena voća, ali i ukoliko šećer poskupi, manje odlučivati za preradu, čak i za svoje potrebe. Ako pođemo samo od prinosa i količine šećerne repe, pada proizvodnje, moguće je naslutiti povećanje cene, ali će one zavisiti i od berzanskih cena i tražnje”, ocenjuje Prostran i dodaje da je šećerna repa kultura koja ima najmanju takozvanu elastičnost tražnje.
“Pšenica se može čuvati dve godine, a da ne promeni svoju vrednost, ista je situacija i sa kukuruzom, može se i suncokret čuvati, ali šećernu repu ne može. Ili ćete je odmah predavati ili ćete praktično bankrotirati, ako ste ušli samo u tu proizvodnju. Zato se kaže da ona ima jako malu elastičnost tražnje, koja traje od vađenja do isporuke. Ona u takozvanim kupama može da stoji najviše od 20 do mesec dana”, navodi on i dodaje da su danas u Srbiji vodeće šećerane Sunoko i Hellenic sugar.
Prostran ocenjuje da će ukupan rod i proizvodnja biti smanjeni, ali ukazuje da su svi ovi proizvodi berzanski, od šećera, soje, do kukuruza i pšenice.
“Šećer je berzanski proizvod i on pre svega zavisi od cene na Londonskoj berzi. Ove cene imaju veoma veliki uticaj na sve pomenute proizvode i od berzi u svetu, koje praktično diktiraju cene i kod nas. Imate proizvode bez kojih ne možete, ali i onih koji se mogu racionalizovati u potrošnji. Takav je slučaj sa šećerom i uljem. Ako povećate cenu, doći će do smanjenja potrošnje“, zaključuje Prostran.