Za Rusiju otišlo 10.600 tona mesa
Proizvodnja svinjskog mesa u Srbiji prošle godine povećana je 12,5 odsto, a zalihe svinjskih proizvoda 46,3 procenata u odnosu na 2014. Realizacija je povećana, istaknuto je na sednici Grupacije klanične industrije
u Privrednoj komori Srbije, oko 12,7 odsto.
Proizvodnja goveđeg i telećeg mesa smanjena je 11,2 procenta, kao i zalihe 40,5 odsto, a i realizacija je smanjena oko 3,1 procenta. Po podacima Grupacije klanične industrije, proizvodnja polutrajnih kobasičastih proizvoda beleži pad od blizu deset procenata, proizvodnja barenih kobasičastih proizvoda manja je 3,2 odsto, a proizvodnja polutrajnih mesnih konzervi oko 39 procenata. Proizvodnja trajnih kobasica prošle godine bila je veća oko 14,4 odsto u odnosu na 2014. godinu, a mesnih konzervi oko 8,1.
Sekretar Udruženja za poljoprivredu u PKS-u Nenad Budimović ističe da je prošle godine uvezeno više od 20.000 tona svežeg, rashlađenog i zamrznutog mesa i za to izdvojeno 46,6 miliona dolara. U isto vreme izvezeno je 12.000 tona tog mesa, vrednog 27,7 miliona dolara. Na rusko tržište izvezeno je 10.600 tona, a ostatak u zemlje CEFTA regiona. Ocenjeno je da je smanjeni izvoz svinjskog mesa na tradicionalna tržišta Crne Gore i Makedonije posledica viška svinjskog mesa iz Evropske unije.
Grupacija klanične industrije bavila se i problemom s kojim je suočena domaća industrija mesa po pitanju vakcinacije protiv klasične kuge svinja. Na međunarodnom tržištu zabranjen je promet živih svinja, svinjskog mesa i proizvoda od svinjetine iz zemalja u kojima se pojavi svinjska kuga, što, kako je ista-
knuto, veoma pogađa države koje imaju tržišne viškove tog mesa, ali i povećava zahteve za izvoz. Slična situacija je i u Srbiji, koja ima status zemlje s obaveznom vakcinacijom svinja od klasične kuge. To je, zaključeno je u Grupaciji, uzrok poremećaja u proizvodnji i unutrašnjem prometu svinja, kao i mera koja sputava razvoj i unapređenje prozvodnju svinja i proizvoda od svinjskog mesa.
LJ. M.