OBJAVLJEN NOVI BROJ ČASOPISA „NOVA MISAO” Novi vampiri za novo doba
Iz izdavačke radionice Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanski” izašao je drugi ovogodišnji broj časopisa „Nova misao” koji, kako ističe urednica izdanja Žaklina Duvnjak Radić, „pušta u svet svoju poruku u boci, da je nađu i oni koji je traže i oni do kojih će je doneti talasi slučajnosti”.
„Ako bismo se izrazili jezikom likovne umetnosti, kroki ovog broja bio bi robusne građe zbog tekstualne bremenitosti, ali razbarušen u osnovnim linijama, onako kako je i samo kreativno građenje sveta uvek razbarušeno”, reči su Žakline Duvnjak Radić.
Pesničku liniju „Nove misli” otvara razgovor sa Janom Aleksić, dobitnicom književne nagrade „Milica Stojadinović Srpkinja” a potom i Zmajeve nagrade Matice srpske, koja čitaoce podseća na to da je poezija vrelo inspiracije ali i kontemplacije. Poetesa u tom smislu otkriva da se posle završene pesme, bez obzira na njen estetski kvalitet, ona sama oseća potpunije, a „dani pisanja su joj prohodniji i smisleniji”. Upravo u tom smislu, kao putokaz za „osmišljavanje svakodnevice čitanjem poezije”, časopis donosi prevode nekoliko malo poznatih pesama Vladimira Nabokova, sonetnog venca Valerija Brjusova, stihova Silvestara Klansjea, kao i pesme Časlava Đorđevića.
Kraće pripovetke i prozne odlomke Seide Beganović, Dragane V. Todoreskov i Blažeta Minevskog u novoj „Novoj misli” prate esejistički tekstovi sa širokim rasponom tema koje se međusobno dotiču na razne očekivane i neočekivane načine – od ideje o propasti zapadne civilizacije (Ali Maskan) i konstrukta „varvarstva” (Nebojša Kuzmanović) do pitanja (i još značajnije – odgovora) Dragana Boškovića: „Duguju li pank rok i hardkor nešto avangardi?” Zanimljive komparativne uvide pružaju tekstovi Vladislave Gordić Petković o ženskom autorstvu i književnoj preradi ženskog iskustva („Virdžinija Vulf i Šekspirova sestra”) i Pavla Zeljića o dijalektičkom humanizmu, džojsovskoj paradigmi i Pesmi Oskara Daviča („Visak do dna čoveka”), dok Vanja Kovačević prati mitski lik vampira u srpskoj ali i evropskoj književnosti i usmenoj tradiciji, kao i kinematografiji, zaključujući da lik vampira u moderno doba dobija nove dimenzije. A neke nove dimenzije dobija i esej Mile Mihajlović o spomeniku Đordanu Brunu i njegovoj smrti na Cvetnom trgu u Rimu, jer nas podseća kolika je cena slobodnog mišljenja: „spaljen na lomači inkvizicije, danas je simbol snage slobodne misli protiv svake cenzure i svakog autoriteta”.