DVA DOKTORANDA POPRAVILA TELESKOP SA ZEMLJE „Džejms Vebu” vratili kristalno čist vid
Dva doktoranda iz Sidneja pomogla su da se povrati oštrina vida najmoćnijeg svemirskog teleskopa na svetu – i to bez napuštanja Zemlje.
Luj Desdoa, sada postdoktorand na Univerzitetu Lejden u Holandiji, i njegov kolega Maks Čarls proslavili su ovaj uspeh tetovažama instrumenta koji su popravili – kao trajnim podsećanjem na svoj doprinos svemirskoj nauci.
Istraživači sa Univerziteta u Sidneju razvili su inovativni softver koji je otklonio zamućenost u snimcima napravljenim NASA-inom teleskopom Džejms Veb (JWST), vrednim više milijardi dolara. Njihovo otkriće vratilo je punu preciznost jednom od ključnih instrumenata teleskopa, postigavši ono što je nekada zahtevalo skupocenu misiju sa astronautima. Ovaj uspeh nadovezuje se na jedini australijski dizajnirani deo JWST-a – instrument za interferometriju sa maskom otvora (AMI), koji je osmislio profesor Piter Tatil sa Univerziteta u Sidneju. AMI omogućava astronomima da snimaju ultravisokorezolucione slike zvezda i egzoplaneta. On funkcioniše tako što kombinuje svetlost iz različitih delova glavnog ogledala teleskopa — postupak poznat kao interferometrija.
Kada je JWST započeo naučni rad, istraživači su primetili da na AMI utiču blage elektronske smetnje u infracrvenoj kameri, što je izazivalo suptilno zamućenje slike – podsećanje na poznati optički defekt teleskopa Habl, koji je morao biti ispravljen svemirskim šetnjama astronauta.
Umesto fizičke popravke, doktorandi Luj Desdoa i Maks Čarls, zajedno s profesorom Tatilom i docentom Benom Poupom (sa Univerziteta Makkvari), osmislili su čisto softversku tehniku kalibracije koja ispravlja izobličenje sa Zemlje.
Njihov sistem, nazvan AMIGO (Aperture Masking Interferometry Generative Observations), koristi napredne simulacije i neuronske mreže da bi replicirao način na koji optika i elektronika teleskopa funkcionišu u svemiru. Uočili su problem u kome električni naboj blago curi u susedne piksele
– fenomen poznat kao efekat svetlijeg i debljeg piksela – i razvili algoritme koji digitalno koriguju slike, u potpunosti vraćajući prvobitne performanse AMI-ja.
„Umesto da šalju astronaute da zavijaju nove delove, oni su sve rešili kodom,“ rekao je profesor Tatil. „To je briliantan primer kako australijska inovacija može imati globalan uticaj u svemirskoj nauci.“