Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

SLEDEĆI PUT KAD PADNE GRAD, URADITE OVO Naučnici otkrili zašto su im POTREBNA NAJVEĆA ZRNA

19.07.2026. 13:34 13:45
Piše:
Izvor:
Blic/Dnevnik
град
Foto: pixabay.com

Ako vas sledeći put zatekne grad, nemojte žuriti da uklonite ledena zrna. Meteorolozi i naučnici savetuju da najveće primerke sačuvate u zamrzivaču, jer bi mogli da pomognu u istraživanjima koja će omogućiti preciznije prognoze i bolju zaštitu od nevremena.

Radna grupa Instituta za meteorologiju i istraživanje klime pri Tehnološkom institutu u Karlsrueu (KIT) u Nemačkoj već godinama prikuplja uzorke grada kako bi ih detaljno analizirala i izmerila.

Naučnici mole građane da sačuvaju zrna grada veličine loptice za golf, odnosno prečnika oko četiri centimetra ili veća. Preporučuje se da se svako zrno pojedinačno umota i stavi u zamrzivač. Nakon toga, uz fotografije, građani mogu da pošalju prijavu putem imejla, a istraživački tim će doći i preuzeti uzorke.

Što je grad veći, to je nepravilnijeg oblika

Istraživači žele da saznaju više o tome kako nastaju zrna grada i kako su raspoređena unutar olujnih oblaka.

Takva saznanja mogla bi da doprinesu preciznijim kratkoročnim prognozama i boljoj proceni štete koju izazivaju gradonosne oluje.

Oblik zrna grada utiče na način na koji se ono topi, pada ka zemlji i kako ga registruju meteorološki radari.

"Svi ovi faktori imaju značajan uticaj na modelovanje i prognoziranje gradonosnih oluja", navode iz KIT-a.

Kako zrna grada postaju veća, njihov oblik je sve manje sferičan, a površina sve složenija. Zbog toga naučnici izrađuju detaljne 3D skenove uzoraka, koji kasnije služe za pravljenje 3D modela namenjenih laboratorijskim analizama.

Nevreme, kisa, grad/Pexel
Foto: Nevreme, kisa, grad/Pexel

Naučnici presecaju zrna grada

Pored spoljnog izgleda, istraživače zanima i unutrašnja struktura zrna grada.

Preseci kroz zrno pružaju jedinstven uvid u njegov sastav i pomažu naučnicima da razumeju razlike između zrna nastalih u istoj oluji, ali i između različitih gradonosnih nevremena.

Neprozirni led sadrži veliki broj sitnih mehurića vazduha koji ostaju zarobljeni kada se kapljice vode gotovo trenutno zalede. Sa druge strane, providni led nastaje kada se kapljice vode duže zadržavaju u tečnom stanju na površini zrna, pa mogu da prodru u sitne pore pre nego što se zalede.

Blic

Izvor:
Blic/Dnevnik
Piše:
Pošaljite komentar