(VIDEO) ZEMLJA UBACILA U PETU BRZINU? Misterija zapanjila naučnike, pod lupom OVA DVA DATUMA
Posle jučerašnjeg najkraćeg dana u istoriji, slede dva najkraća dana u godini, jer se Zemlja okreće sve brže iz, za sada, neobjašnjivih razloga.
Posle jučerašnjeg dana koji je bio jedan od najkraćih dana ne samo u godini, već u istoriji, naučnici su otkrili da će dva nova najkraća dana "pasti" 22. jula i 5. avgusta.
To je posledica Zemljine rotacije koja se iz neobjašnjivih razloga ubrzava.
Iako leti dani traju duže, 9. jula 2025. dan je bio 1,3 milisekunde kraći od proseka.
Našoj planeti je potrebno 24 sata ili 86.400 sekundi, da napravi jedan puni okret oko svoje ose, mada ova brzina neznatno varira. Da bi pratila ove promene, Međunarodna služba za rotaciju Zemlje i referentne sisteme (IERS) kontinuirano meri dužinu dana sa visokim nivoom tačnosti.
The Earth is spinning faster today and is the shortest day ever by 1.6ms. Interesting!! 🤔 pic.twitter.com/flj6IR8vtN
— Anna 🇺🇸 (@realAnn_29) July 9, 2025
IERS je primetio da se naša planeta ubrzava 2020. godine i od tada se stalno ubrzava.
Njihovi podaci predviđaju da će najkraći dani ove godine, osim 9. jula, biti i 22. jula i 5. avgusta, kada je Mesec najudaljeniji od ekvatora.
Mesec je oduvek suptilno uticao na rotaciju naše planete kroz plimsko kočenje, gde gravitaciona sila Meseca uzrokuje ispupčenje naše planete.
Pored stvaranja plime i oseke, ova deformacija polako oduzima zamah iz Zemljine rotacije, uzrokujući usporavanje naše planete za oko dve milisekunde po veku.
To znači da je za dinosauruse trijaskog doba pre 200 miliona godina dan trajao nešto manje od 23 sata. U međuvremenu, za još 200 miliona godina, dan će se produžiti na 25 sati.
IERS će povremeno dodavati prestupnu sekundu godini kako bi se osiguralo da visokoprecizni satovi rade na vreme. Najnovija prestupna sekunda je dodata 31. decembra 2016. godine.
Kada je Mesec dalje od ekvatora, efekat prelamanja nije tako jak i stoga su ovi dani malo duži. Međutim, poslednjih godina dužine dana su za pola milisekunde kraće od onih pre 2020. godine.
Iako je poznato da neki događaji menjaju rotaciju Zemlje - zemljotres jačine 9,0 stepeni Rihterove skale u Japanu 2011. godine skratio je dan za 1,8 mikrosekundi - niko ne zna šta uzrokuje trenutni trend.
Usporavanje neće imati nikakav katastrofalan efekat na našu planetu - prekratko je da bi ga iko primetio, ali je dovelo do toga da IERS odluči da preskoči prestupnu sekundu 2025. godine i možda će morati da je vrati 2029. godine.
Dobra vest je što naučnici smatrau da bez obzira na uzrok, malo je verovatno da će ovo biti trajan efekat i naša planeta će se na kraju vratiti svom dugoročnom obrascu rotacije, preneo je portal Sciencefocus.