SIMPTOMI KOJE NE SMETE IGNORISATI
GLAVOBOLJE MOGU UKAZIVATI NA NEŠTO OZBILJNO! Evo kada bol u glavi može biti znak zdravstvenog problema, a kada je POTREBNO što pre posetiti lekara
Ako često patite od glavobolje ili ste iznenada osetili bol kao nikad ranije, obavezno pročitajte ovaj tekst.
Skoro svako je barem jednom u životu osetio bol u glavi - većina nas čak mnogo puta. Blaga glavobolja obično nije ništa više od neprijatnosti koju možemo ublažiti običnim analgetikom, hranom, kafom ili kratkim odmorom.
Međutim, kada je bol jak ili neuobičajen, mnogi se zabrinu da je u pitanju moždani udar, tumor ili krvni ugrušak. Srećom, takvi ozbiljni uzroci su retki. Ipak, važno je znati kada glavobolja zahteva hitnu medicinsku pomoć, kao i kako kontrolisati većinu glavobolja koje ne ugrožavaju zdravlje.
Šta uzrokuje glavobolje?
Lekari još uvek ne znaju tačno šta izaziva većinu glavobolja. Ono što je poznato jeste da moždano tkivo i lobanja ne mogu biti direktni uzroci bola, jer nemaju nervne završetke koji registruju bol. S druge strane, krvni sudovi u glavi i vratu, kao i tkiva oko mozga i neki veliki moždani nervi, mogu slati signale bola. Takođe, koža glave, sinusi, zubi, mišići i zglobovi vrata mogu biti izvor bola u glavi.
Kada glavobolja zahteva pažnju lekara?
Većinu glavobolja možete rešiti sami, a lekar vam može pomoći kod onih upornijih. Ipak, postoje situacije kada je neophodno potražiti hitnu medicinsku pomoć. Obratite pažnju na sledeće simptome:
• glavobolje koje se prvi put javljaju nakon 50. godine života
• značajna promena u obrascu vaših glavobolja
• izuzetno jaka glavobolja
• bol u glavi koji se pogoršava kašljanjem ili pokretom
• glavobolje koje se postepeno pogoršavaju
• promene u ličnosti ili mentalnim funkcijama
• glavobolje praćene temperaturom, ukočenim vratom, konfuzijom, smanjenom budnošću ili pamćenjem, kao i neurološkim simptomima poput problema sa vidom, otežanog govora, slabosti, utrnulosti ili napada
• glavobolje uz bolno i crveno oko
• glavobolje uz bol i osetljivost u predelu slepoočnica
• glavobolje nakon udarca u glavu
• glavobolje koje ometaju svakodnevne aktivnosti
• glavobolje koje se javljaju iznenada, naročito ako vas probude iz sna
• glavobolje kod osoba sa rakom ili oslabljenim imunitetom
Vrste glavobolja
Postoji više od 300 različitih tipova glavobolja, ali samo oko 10 odsto ima poznat uzrok. Ostale se nazivaju primarne glavobolje. Evo pregleda najčešćih:
Tenziona glavobolja
Tenziona glavobolja je najčešći oblik - javlja se kod oko tri četvrtine odraslih osoba. U većini slučajeva je blaga do umerena i javlja se povremeno. Međutim, kod nekih ljudi može biti vrlo jaka i ponavljati se više puta nedeljno.
Tipična tenziona glavobolja izaziva tup, stežući bol sa obe strane glave. Osobe sa izraženim simptomima često opisuju osećaj kao da im je glava u stezi. Bol se može proširiti i na ramena i vrat. Uzroci mogu biti umor, emocionalni stres ili problemi sa mišićima i zglobovima vrata ili vilice. Trajanje je obično od 20 minuta do dva sata.
Ako povremeno imate tenzione glavobolje, možete ih ublažiti sami. Lekovi bez recepta kao što su paracetamol, aspirin, ibuprofen ili naproksen često pomažu — ali uvek se pridržavajte uputstva i ne uzimajte više nego što je preporučeno. Topli tuš, kratka dremka san ili lagani obrok takođe mogu pomoći.
Kod učestalih glavobolja, pokušajte da prepoznate okidače i izbegavate ih. Ne preskačite obroke i ne iscrpljujte se. Tehnike opuštanja, poput joge, mogu pomoći jer opuštaju i telo i um. Ako noću stiskate vilicu ili škrgućete zubima, može pomoći zaštitna pločica za zube.
U težim slučajevima, lekar može prepisati jači analgetik ili mišićni relaksant. Osobe sa hroničnim tenzionim glavoboljama ponekad uspešno sprečavaju napade uz triciklične antidepresive, poput amitriptilina.
Dobra vest je da većina ljudi sa tenzionim glavoboljama odlično reaguje na jednostavne metode lečenja.
Migrene
Migrene se javljaju ređe nego tenzione glavobolje, ali su obično mnogo jače. Češće su kod žena nego kod muškaraca dva do tri puta.
Klaster glavobolje
Klaster znači da pacijent dobija glavobolju i do osam puta dnevno, tokom perioda od jednog do tri meseca i to se javlja svakih godinu ili dve dana, najčešće u istom periodu.
Glavobolje drugog porekla: od lekova, sladoleda, visokog ili niskog pritiska, kao i posle jakog fizičkog napora.