NIKADA NIJE KASNO DA POČNETE: Ova navika povezana je sa zdravijim starenjem mozga
Redovno čitanje knjiga moglo bi da ima koristi za mozak tokom čitavog života, od razvoja kognitivnih sposobnosti kod dece do očuvanja funkcija mozga u starijem dobu.
Čitanje iz zadovoljstva nije samo prijatna navika, već i ključni zaštitni faktor za očuvanje zdravlja mozga, poboljšanje kognitivnih sposobnosti i smanjenje rizika od demencije. Novi pregled naučnih studija, koji su sproveli istraživači sa Kembridža ukazuje na to da čitanje, bez obzira na to da li se radi o klasičnim štampanim knjigama, stripovima ili elektronskim knjigama, pruža dugoročne zdravstvene koristi tokom celog životnog veka.
Istraživanje naglašava da čitanje nije korisno samo za decu u razvoju, već ima dubok preventivni i terapijski efekat u svim starosnim grupama jer:
1. Štiti od kognitivnog pada. Kod starijih osoba, rekreativno čitanje usporava slabljenje kognitivnih funkcija i direktno smanjuje rizik od razvoja demencije
2. Poboljšanje mentalnog zdravlja. Čitanje ima veze sa boljom pažnjom, jačim pamćenjem, smanjenjem stresa, boljim opuštanjem i manjom stopom anksioznosti i depresije
3. Socijalna veza kroz klubove knjiga. Učešće u čitalačkim grupama smanjuje osamu i društvenu izolaciju, što je od neprocenjivog značaja za starije ili manje pokretne osobe
4. Razvoj empatije i tolerancije. Čitanje odraslima pomaže u lakšem razumevanju i prihvatanju različitih životnih perspektiva.
- Čitanje je odličan način da podržimo zdravlje našeg mozga, razvijemo važne kognitivne veštine i poboljšamo naše blagostanje. To je navika koju treba podsticati od najranijeg uzrasta, ali nikada nije kasno da se počne - poručuje profesor Barbara Sahakian, autorka naučnog pregleda sa Univerziteta Kembridž.
Zabrinjavajući je pad čitalačkih navika kod mladih
Uprkos jasnim dokazima o prednostima čitanja, podaci ukazuju na zabrinjavajući globalni pad interesovanja za knjigu među decom i adolescentima. Prema najnovijem PISA izveštaju, zabeležen je pad u čitalačkim postignućima petnaestogodišnjaka. Stručnjaci ovaj trend direktno dovode u vezu sa smanjenim rekreativnim čitanjem i sve većom digitalnom distrakcijom usled prekomerne upotrebe ekrana.
Podaci Nacionalnog fonda za pismenost (NLT) u Velikoj Britaniji pokazuju da je procenat dece i mladih starosti od 8 do 18 godina koji uživaju u čitanju u slobodno vreme pao sa 58,6 na svega 36 odsto.
Kako čitanje i knjigu približiti deci?
Koautorka istraživanja, dr Kristele Lengli, ističe da klasičan roman ne mora da bude jedina polazna tačka za stvaranje navike. Za decu koja nerado čitaju, „ulaznica“ u svet pismenosti mogu da budu:
- Stripovi i grafičke novele jer deluju manje zastrašujuće i dinamičniji su od klasičnog teksta
- Knjige sa tematikom video-igara ili TV serija je način da se čitanje knjiga sa sadržajem, koji dete već voli, uči ga da čitanje posmatra kao zabavu.