INTERNACIONALIZACIJA KAO ŠANSA Kako učešće na međunarodnim sajmovima može pokrenuti srpsku tekstilnu industriju
U cilju jačanja industrije tekstila, odeće, kože i obuće, potrebno je smanjiti opterećenje na zarade i korišćenje poreskih kredita, ali dati i podršku kroz subvencije ili bespovratna sredstva za modernizaciju proizvodnje i prelazak na obnovljive izvore energije, rečeno je na nedavno održanom sastanku u Privrednoj komori Srbije.
Uz to, u cilju jačanja ovog sektora privrede treba rešiti i probleme lažnog i neopravdanog odsustvovanja zaposlenih sa rada, ali i iznaći rešenje za izvoz, reciklažu i uništavanje tekstilnog otpada.
Udruženje za industriju tekstila, odeće, kože i obuće zastupa 8.431 privredno društvo i preduzetnika, sa 54.524 zaposlena radnika, što čini 2,4 odsto ukupne zaposlenosti u Srbiji, ističu u PKS. Predstavnici tog udruženja istakli su značaj mogućnosti smanjenja opterećenja na zarade i korišćenja poreskih kredita, ocenivši da bi se smanjenjem poreskih i doprinosnih opterećenja sigurno stvorili uslovi za brži ekonomski rast zemlje, ali i za zapošljavanje novih radnika, jer bi to smanjilo cenu rada koju plaća poslodavac.
– Subvencije i bespovratna sredstva od vitalnog su značaja za razvoj tekstilne industrije, posebno imajući u vidu da se veliki broj malih dizajnera i preduzetnika suočava s brojnim izazovima – kaže Bojana Ugrešić, vlasnica Modnog studija “Bojana Ugrešić” u Somboru.
– Među najvažnijima su: nabavka mašina i opreme, repromaterijala i materijala, ulaganje u softver, kao i finansiranje marketinških aktivnosti. Ovi troškovi najčešće nastaju pre nego što dođe do realizacije prodaje, što dodatno otežava sam početak poslovanja i rast. Za održiv razvoj bilo kog sistema, bez obzira na njegovu veličinu, neophodna je edukacija koja obuhvata korake akumulacije, investiranja i raspodele sredstava, s ciljem postizanja efikasnosti i dugoročne stabilnosti.
Po njenim rečima, deficit stručne radne snage jedan je od ključnih izazova u sektoru. Nedostatak stručne radne snage posebno je izražen u segmentima modeliranja i izrade proizvoda.
– Ovaj problem proizlazi iz nedovoljne ponude kvalitetnog obrazovanja i praktične obuke u relevantnim oblastima. Potrebno je sistemski unaprediti obrazovne programe i omogućiti mladim kadrovima pristup savremenoj edukaciji i praktičnoj obuci. Samo na taj način mogu steći kompetencije koje će im omogućiti da odgovore na potrebe domaćeg tržišta i učine finalne proizvode konkurentnim na globalnom nivou – ističe Bojana Ugrešić.
Kontrola bolovanja
Članovi ucdruženja su ukazali da je jedan od ključnih problema i problem lažnog i neopravdanog odsustvovanja zaposlenih, s obzirom na to da se u tekstilnoj industriji, gde je proizvodnja visoko organizovana i vremenski osetljiva, svako neopravdano bolovanje direktno odražava na proizvodni proces.
U saopštenju PKS se ističe da je na sastanku predloženo da se poveća kontrola kroz saradnju sa zdravstvenim ustanovama, uvođenjem transparentnih procedura za prijavu bolovanja, ali i da se razviju mehanizmi za brzu proveru opravdanosti bolovanja i uvedu sankcije za zloupotrebe. Predloženo je da se razmotri i mogućnost da trošak naknade zarade za vreme bolovanja zaposlenih, nakon kratkog perioda (do pet radnih dana), u celosti pređe na teret države, odnosno nadležnog fonda, čime bi se smanjilo finansijsko opterećenje poslodavaca, uz istovremeno očuvanje prava zaposlenih.
Smatra da su veoma važni umrežavanje i podrška za nastup na međunarodnim sajmovima
– Veliki značaj za razvoj industrije imalo bi sistemsko podsticanje učešća domaćih proizvođača na međunarodnim sajmovima i događajima putem institucionalne podrške. Umrežavanje s globalnim bajerima – kupcima, distributerima i brendovima može direktno doprineti većoj vidljivosti proizvoda s našeg tržišta i otvoriti vrata za nova partnerstva i izvoz. Ta prisutnost ne samo da podstiče razvoj finalnih proizvoda, već omogućava i kompanijama koje poseduju znanje i kapacitete da učestvuju u globalnom proizvodnom procesu, kao pouzdani partneri za strane modne i tekstilne brendove. Time se omogućavaju dodatni rast i internacionalizacija industrije, što predstavlja ključnu šansu za dugoročni ekonomski razvoj – naglašava Bojana Ugrešić.