KOLIKO BRZO HODATE, TOLIKO ĆETE ŽIVETI, kažu stručnjaci; Evo u čemu je TRIK
Način na koji hodamo nije samo stvar navike – on može biti važan pokazatelj zdravlja i dugovečnosti.
Istraživanja pokazuju da sporiji hod ukazuje na smanjen volumen mozga, oslabljenu neurološku strukturu i povećan rizik od srčanog udara, moždanog udara, pa čak i smrtnosti. Zato se u medicini danas brzina hoda koristi kao jedan od ključnih pokazatelja fizičkog i mentalnog stanja organizma.
Naglo usporavanje hoda može biti upozoravajući znak za hronična oboljenja, gubitak mišićne mase i smanjenu pokretljivost. Brzina hoda se meri vrlo jednostavno: prelazi se određena razdaljina (na primer, 4 ili 10 metara) i podeli sa vremenom potrebnim da se pređe.
Prosečna brzina hoda kod osoba od 40 do 49 godina iznosi oko 1,4 metra u sekundi, dok se posle 80. godine često spušta ispod jednog metra. Metastudija u kojoj je učestvovalo preko 34.000 ljudi pokazala je da brži hod značajno povećava šanse za duži život – kod 75-godišnjaka koji su brže hodali, šansa da će živeti još 10 godina iznosila je 87 odsto, u odnosu na samo 19 odsto kod onih koji su hodali sporije.
Studije pokazuju i da brzina hoda odražava i zdravlje mozga. Osobe od 45 godina koje sporo hodaju imaju lošije rezultate na kognitivnim testovima, slabiji imunitet i znake ubrzanog starenja. MR snimci pokazuju da oni imaju manji mozak i izraženije kognitivne gubitke.
Dobra vest je da se sve to može poboljšati. Čak i nekoliko dodatnih minuta šetnje dnevno, izbor duže pešačke rute ili kraća šetnja tokom pauze mogu pomoći u očuvanju zdravlja i usporavanju starenja.