Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

NAUKA NA DOBROM PUTU Uskoro lekovi koji će biti prekretnica za obolele od Alchajmera?

18.11.2025. 16:01 16:13
Piše:
Izvor:
Tanjug/Dnevnik
Foto: Dnevnik.rs

Nemogućnost prepoznavanja najdražih, tipična za Alchajmerovu bolest, mogla bi da bude posledica propadanja zaštitnih mreža koje okružuju neurone u mozgu. Međutim, postoje lekovi, koji se već proučavaju u terapiji tumora i artritisa, a koji bi mogli da obnove te strukture i sačuvaju sećanja, pokazuje eksperiment na miševima koji su sproveli Univerzitet Virdžinije i Virdžinija Tek, objavljen u žurnalu ”Alzheimer’s & Dementia”.

- Otkrivanje strukturne promene koja objašnjava specifičan gubitak memorije kod Alchajmera izuzetno je uzbudljivo - izjavio je koordinator studije Harald Zontajmer.

Prema njegovim rečima, u pitanju je potpuno nova meta, a već imamo dostupne potencijalne lekove. Njegov istraživački tim je ranije pokazao da u određenim regionima mozga postoje strukture (tzv. perineuronske mreže) koje formiraju mrežastu matricu oko neurona, služeći kao ključna barijera koja omogućava da neuroni pravilno komuniciraju i stvaraju nova sećanja. Polazeći od toga, istraživači su pretpostavili da bi promene na tim mrežama mogle da budu kritična prekretnica u razvoju Alchajmera.

Novi eksperimenti na miševima to potvrđuju: jedinke sa oštećenim perineuronskim mrežama u CA2 području hipokampusa gube sposobnost da pamte druge miševe (tzv. socijalna memorija), iako i dalje mogu da stvaraju nova sećanja o predmetima u svojoj okolini. Ovo odražava ono što se vidi kod ljudi sa Alchajmerom, kod kojih socijalna memorija često nestaje pre memorije o predmetima.

Istraživači su zatim pokušali da upotrebe lekove - inhibitore matriksnih metaloproteinaza (MMP), koji blokiraju enzime sposobne da razlažu proteine vanćelijskog matriksa, uključujući i one u perineuronskim mrežama.

Rezultati pokazuju da miševi koji su primali MMP inhibitore imaju manju degradaciju tih mreža i zadržavaju bolju socijalnu memoriju uprkos Alchajmeru. Pre nego što se ovaj pristup testira na ljudima, upozorava Zontajmer, biće potrebno sprovesti dodatna istraživanja o bezbednosti i efikasnosti.

Telegraf

Izvor:
Tanjug/Dnevnik
Piše:
Pošaljite komentar