„BUDŽET JE PLANIRAN OPREZNO I KONZERVATIVNO” Poslanici pokrajinske skupštine usvojili završni račun za 2025.
Poslanici Skupštine AP Vojvodine, na jučerašnjoj sednici, usvojili su završni račun budžeta AP Vojvodine za 2025. godinu, kao i predlog o izmeni odluke o izradi prostornog plana područja posebne namene zaštićenog prirodnog područja „Mostonga”, predlog o donošenju izmena i dopuna prostornog plana područja posebne namene predela izuzetnih odlika „Potamišje”, kao i predlog odluke o izradi prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta prvog reda deonica Kula–Bogojevo i državnog puta deonica Bašaid – Srpska Crnja.
Usvojen je i izveštaj o radu i finansijskom poslovanju Fonda za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu i izveštaj o poslovanju Pedagoškog zavoda Vojvodine za prošlu godinu.
Obrazlažući odluku o završnom računu budžeta pokrajinska sekretarka za finansije Aleksandra Radak kazala je da „brojevi nisu samo puka statistika, već su oni ogledalo rada, odgovornosti prema svakom dinaru građana Vojvodine i ekonomske zrelosti“ kao i da je budžet planiran oprezno i konzervativno.
Ona je napomenula da je Državna revizorska institucija po sedmi put dala pozitivnu ocenu na završni račun.
– Obim budžeta bio je 69,4 milijarde dinara. Usledila su dva rebalansa i uvećanja aproprijacija, pa je ukupna projekcija budžeta za 2025. godinu iznosila 66,6 milijardi dinara – podsetila je Aleksandra Radak. – Što se tiče tekućih prihoda i primanja budžeta, oni su ostvareni u iznosu od 54,6 milijardi dinara ili 95, 62 odsto. Kada se tome dodaju preneta neutrošena sredstva iz ranijih godina u nominalnom iznosu od 10, 6 milijardi, dobijamo ukupne ostvarene prihode i primanja sa prenetim neutrošenim sredstvima u iznosu 65,2 milijardi dinara ili izvršenje prihoda od 97,97 odsto. Što se tiče rashoda i izdataka iz budžeta, on je ostvaren u iznosu od 60,5 milijardi dinara ili 90,92 odsto od plana. Ostvareni ustupljeni prihodi, imajući u vidu situaciju s kompanijom NIS, iznose 35 milijardi dinara, što, u odnosu na plan, čini 92,92 odsto. Porez na lična primanja je premašio 100 odsto, te je ostvaren u visini od 101 odsto ili 14,6 milijardi dinara, porez na dobit je iznosio 21 milijarde dinara ili 87,86 odsto. Dug nikad nije bio manji: iznosi 1,39 odsto odnosno 1,3 milijardu dinara i za projektovanu nedospelu kamatu 35 miliona dinara.
Rad sekretarijata
Sekretarka za finansije Aleksandra Radak dotakla se i rada pojedinih sekretarijata. Kako je naglasila, značajna sredstva uložena su i u energetsku efikasnost javnih objekata, rekonstrukciju sistema grejanja, unapređenje putne infrastrukture i bezbednosti saobraćaja. Govoreći o pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, izdvojila je ulaganja u uređenje atarskih puteva i otresišta, uklanjanje divljih deponija sa poljoprivrednog zemljišta, intenziviranje korišćenja poljoprivrednog zemljišta kroz podršku proizvođačima za nabavku sistema i opreme za navodnjavanje, investicije u fizička sredstva poljoprivrednih gazdinstava u stočarskoj i biljnoj proizvodnji, nabavku mehanizacije i priključne mehanizacije. Sekretarijat za energetiku realizovao je realizovao projekat za energijsku efikasnost u objektima javne namene za uvođenje energetski efikasnih sistema grejanja, rekonstrukciju toplovodne mreže i ugradnju kotlova sa većim stepenom korisnog dejstva u javnim ustanovama, kao i za korišćenje solarne energije za potrebu proizvodnje električne energije i ugradnju uređaja za grejanje i hlađenje u objektima javne namene.
Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Nemanja Erceg obrazlagao je prostorne planove o kojima se raspravljalo. Govoreći o izmenama plana koji se tiče područja posebne namene Sremski Karlovci, Erceg je napomenuo da nema razloga za zabrinutost javnosti.
– Jedan od najposećenijih lokaliteta u okviru Nacionalnog parka Fruška gora jeste Stražilovo, kao i spomenik Branku Radičeviću, ali je pristup tim mestima nezgodan, pa je Opština Sremski Karlovci predložila proširenje postojeće saobraćajne infrastrukture i izgradnju pešačko-biciklističke staze – pojasnio je Erceg i dodao da se pravila gradnje u ovom području neće menjati, već ostaju ista kako je to ranije utvrđeno. – Što se tiče izrade prostornog plana infrastrukturnog koridora državnog puta prvog B reda deonica Kula–Bogojevo, on se tiče brze saobraćajnice „Osmeh Vojvodine”. Pošto je počela njegova izgradnja, iz tog razloga je Pokrajinski sekretarijat za saobraćaj, građevinu i energetiku dao inicijativu za izradu idejnog rešenja kako bi se Luka Bogojevo spojila sa lokalnim samoupravama koje gravitiraju ka budućoj brzoj saobraćajnici od Bačkog Brega do Srpske Crnje. Na ovaj način ćemo izgraditi direktnu vezu koja će imati značaj za Kulu, Vrbas, Srbobran, Apatin i Odžake i omogućiti da čvorište koje će biti pored luke i železničke infrastrukture dobije putni pravac koji će pomoći razvoju privrede. Iz istog razloga su opština Nova Crnja i Grad Kikinda pokrenuli inicijativu o izradi prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta, deonica Bašaid – Srpska Crnja. I taj putni pravac spojiće krak „Osmeha Vojvodine” sa srednjim Banatom i dalje sa auto-putem Beograd – Zrenjanin – Novi Sad, odnosno „Vojvođanskim P”. Najveći benefit imaće Nova Crnja, Kikinda, Žitište i Zrenjanin. Deonica će imati oko 10 kilometara, a ovaj planski osnov će imati elemente detaljne razrade jer će se uporedo raditi idejno rešenje.
Čvrsta budžetska politika
Pre početka sednice obratio se Nenad Borović iz poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane” i predsednik odbora za budžet i finansije.
– Poslanička grupa „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ glasaće za izveštaj, jer se iz njega vidi čvrsta budžetska politika – poručio je Borović. – Posebno bih istakao činjenicu da je državna revizorska institucija sedmi put dala pozitivan izveštaj o upravljanju javnim finansijama u AP Vojvodini. Ostvarenje budžeta je vrlo visoko. Pokazalo se da je privreda stabilna. Posebno bih istakao dva fiskalna agregata: porez na zarade, sa više od 14 milijardi dinara, i porez na dobit.
Poslanici opozicije naveli su uoči sednice da neće podržati predloge koji su na dnevnom redu jer smatraju da je pokrajinski budžet prethodne godine umanjen. Mihailo Brkić iz Poslaničke grupe „Srbija Centar (SRCE) – Zeleno-levi front (ZLF) – Pokret za preokret (PZP)“ kazao je da se pokrajinski budžet umanjio u odnosu na prvobitnu projekciju.
– Pokrajinska administracija se u prihodima sužava, pa se to preliva i na rashode. Međutim, problem je kako su postavljeni rashodi – rekao je Brkić. – Ono što bi trebalo da bude prioritet, poput poljoprivrede i obrazovanja, u tim oblastima je realizacija manja nego što se moglo da se ostvari u odnosu na odluku o budžetu. Realizacija u subvencijama privatnim preduzećima su ispunjeni 100 odsto. To ne bi trebalo da se u tolikoj meri finansira javnim novcem.
S. Kovač