ISPRAVLJENA NEPRAVDA PREMA ZABORAVLJENOM KARLOVAČKOM SLIKARU Uroš Knežević dobio mural i sokak
Priznati srpski portretista 19. veka, rodom iz Sremskih Karlovaca, Uroš Knežević, centralna je tema dva projekta koja je u tom mestu okupila veliki broj učesnika, kao i publike na završnici jednog od njih, održanoj na Vidovdan.
Centar za istorijsku rekonstrukciju, umetničko i zanatsko stvaralaštvo „Nova srpska renesansa“ tvorac je višenamenskog projekta posvećenog tom slikaru pod imenom „Stazom Uroša Kneževića“ u koji se uključila i neformalna grupa „Muralizam“, pa je kao rezultat toga na bočnom zidu kuće u Mitropolita Stratimirovića 98 nastao mural s likom Uroša Kneževića, a sokak na koji „gleda“, nazvan je Stazom Uroša Kneževića.
– Ovom poduhvatu doprinos je dalo dvadesetak učesnika „Muralizma“ i isto toliko iz „Nove srpske renesanse“. Bio je to spoj mladosti i starosti, iskustva i neiskustva. Celu zajednicu smo uključili u ovaj vid stvaralaštva. Uroš Knežević je nezasluženo potisnut. U oktobru se navršava 150 godina od njegove smrti i naša je želja da ga vratimo u sećanje zajedničkim radom i da ukažemo na to da je on istorijska ličnost, veoma bitan slikar u razdoblju od baroka do romantizma – rekao je pokretač projekta Nemanja Apatović, otvarajući mural.
Osnivač „Muralista“ Olga Rabrenović naglašava da su u njegovom nastanku učestvovali i učenici iz OŠ „23. oktobar“. Proces izrade podeljen je bio u tri etape.
– Ja sam postavljala crtež, Nemanja Apatović je bio zadužen za portret Uroša Kneževića, a Uglješa Colić je radio pejzaž Karlovaca – objašnjava Olga Rabrenović. – Dogovorili smo se da kroz pejzaž predstavimo glavne motive i simbole Karlovaca. Deca su u okviru treće etape radila borduru od motiva koje smo mi oslikavali na garderobi, što je takođe deo projekta „Muralizam bez granica“.
Otkrivanju murala prethodila je u centru Karlovaca revija odevnih predmeta nastalih tokom četvoromesečnih radionica u okviru projekta. Na radionicama su polaznici svih generacija, od 10 do 73 godine, čime je premošćen generacijski jaz, što je i konceptom projekta predviđeno, oslikavali ešarpe batik tehnikom, kao i suknje i pantalone koje je Tara Apatović iskrojila i sašila, inspirisani motivima sa tri srpska zobuna iz 19. veka, koji potiču iz Raške oblasti.
U nastavku vidovdanskog programa upriličenog povodom završetka projekta „Muralizam bez granica“, u sedištu „Nove srpske renesanse“ priređena je promocija knjiga „Oni su živeli ovde“ novinarke našeg lista Zorice Milosavljević, za koje je Nemanja Apatović rekao da su inspiracija za projekat i skidanje vela zaborava sa slikara Uroša Kneževića. U razgovoru sa recezentkinjom knjiga dr Gordanom Petković izneti su detalji o nastanku obe knjige kao i manje poznate činjenice o nekim od porodica koje su obuhvaćene u delima.
O Urošu Kneževiću bilo je reči i u okviru predstavljanja novog, 13. broja časopisa „Umetnost pre svega” (UPS) posvećenog savremenoj umetnosti i kulturi. Autorka teksta o Kneževiću u tom broju UPS-a istoričarka umetnosti Andrea Sokić istakla je da je važno oživljavati sećanje na neke ličnosti koje su sticajem istorijskih okolnosti nezasluženo pale u zaborav.
– Uroš Knežević nije beznačajan slikar u istoriji umetnosti – rekla je Sokićeva. – On je prvi portretista jedne nove Srbije, Srbije koja pokušava da stvori novu državu na starim temeljima nakon Prvog srpskog ustanka i kroz ceo 19. vek.
Na promociji UPS-a govorio je i glavni i odgovorni urednik časopisa dr Uglješa Colić.