Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

AKO VAM PARADAJZ PUCA NAKON KIŠE OVO JE TRIK ZLATA VREDAN Ne dozvolite da ostanete bez ploda, samo se ovako spasava

02.07.2026. 11:13 11:21
Piše:
Izvor:
krstarica.com
paradajz
Foto: Pexels/Ilustracija

Petnaest litara vode za jednu noć posle suvog julskog dana, i sutradan pola žbuna paradajza ima raspukline kao da ih je neko zasekao nožem.

Paradajz puca posle kiše ne zato što je kiša „loša“, već zato što je korenu prvo nedostajala voda, pa je odjednom dobio previše. Plod nabubri iznutra brže nego što kožica stigne da se rastegne, i pukne.

Naglo zalivanje je pravi krivac, ne sama kiša

Suša pa poplava. To je ceo problem u dve reči. Kad zemlja u bašti nedelju dana bude tvrda i ispucala, koren se navikne na malo vode. Onda padne 20 litara po kvadratu za sat vremena, plod povuče svu tu tečnost, i debeli đardinal ili volovsko srce prsne po vrhu. Manji, čvrsti sorte kao „san marzano“ pucaju ređe jer imaju deblju kožicu.

Napukao paradajz nije za bacanje, ali radi na sat. Kroz pukotinu za jednu toplu noć ulazi vlaga i plesan, i do jutra oko rane se pojavi bela ili crna prevlaka. Zato prođite kroz red čim kiša stane, oberite sve što je puklo, isecite oštećeni deo i pojedite ga za dan, dva. Zdrave, celom kožicom pokrivene plodove ostavite na žbunu.

Sloj slame, pokošene trave ili čak kartona oko stabla drži vlagu u zemlji ravnomerno. Kad zemlja ne presuši između zalivanja, ni posle kiše nema onog naglog skoka. Debljina od pet do sedam santimetara je dovoljna. Većina nas ionako baca pokošenu travu, a ona ovde radi posao koji inače plaćamo kroz istrunuo rod.

paradajz
Foto: Pexels/Ilustracija

Zlatni trik: umesto obilnog zalivanja jednom nedeljno, sipajte po 2 litra vode uz svako stablo svaki drugi dan. Ravnomerna vlaga znači da pucanje paradajza posle kiše gotovo nestane, jer koren više ne „gladuje“ pa se ne prejeda čim padne kiša.

Voda i hranljive materije se u plodu skupljaju odozgo. Vrh i deo oko peteljke prvi nabubre, pa tu kožica popušta u prstenastim ili radijalnim pukotinama. Prezreli plodovi pucaju najlakše jer im je kožica već mekana. Zato ne ostavljajte crvene plodove na žbunu „još koji dan da omekšaju“, nego ih berite čim porumene.

Kad prognoza najavi pljusak posle par suvih dana, oberite sve plodove koji su skoro zreli. Radije neka dozru na prozorskoj dasci nego da puknu na žbunu. Napukao paradajz na kiši gubi i ukus i rok trajanja, dok obran zdrav plod za dva dana bude savršen za salatu. Ovo je greška koju pravimo svako leto: čekamo „idealnu“ zrelost i izgubimo pola berbe.

Malč ne zaustavlja kišu, ali izjednačava vlagu u zemlji, pa plod ne dobija naglu poplavu vode kroz koren. To smanjuje broj napuklih plodova posle pljuska.

Sorte sa čvršćom kožicom trpe bolje. „San marzano“, „roma“ i sitni čeri paradajz pucaju mnogo ređe od krupnih mesnatih sorti. Ako u vašem kraju leti često pada kiša, sledeće sezone posadite bar jedan red čvrstih sorti kao rezervu.

Izvor:
krstarica.com
Piše:
Pošaljite komentar