EVO ŠTA ČINITI AKO NAIVNO NASEDNETE NA MAMAC...
NAUČITE DA NEMA, POŠTENE, LAKE ZARADE! U Srbiji sve veći broj žrtava nove/stare prevare koja prazni bankovne račune KORISTE I VEŠTAČKU INTELIGENCIJU
"Uplati 2.000 dinara i čeka te milion", "Klikni na link i osvoji nagradu" - ovakve objave sve češće preplavljuju društvene mreže i mobilne telefone građana.
Na prvi pogled deluju bezazleno, kao još jedna u nizu internet šala ili spam poruka, međutim, iza njih se krije napredna tehnologija - veštačka inteligencija. Prevaranti širom sveta koriste AI alate da njihove poruke, fotografije i video-snimci izgledaju uverljivo i profesionalno, pa žrtve teško razlikuju šta je istina, a šta obmana. Cilj je uvek isti - izvući novac ili lične podatke. Ishod takvih prevara su često prazni računi, narušeno poverenje, ali i sve veći broj prijava domaćim institucijama.
Nikola Čučilović, zamenik načelnika Uprave za tehniku Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) objašnjava za "Blic" da sve češće dobijaju prijave građana koje se odnose na različite internet prevare u kojima se zloupotrebljava veštačka inteligencija.
- Postoji više različitih primera. Najčešće se susrećemo sa zloupotrebom tkz. deepfake materijala tj. lažnih snimaka ili fotografija kreiranih pomoću veštačke inteligencije - navodi Čučilović.
Naš sagovornik pojašnjava i da se zloupotrebljava lik poznatih ličnosti pa se takav sadržaj koristi u takozvanim investicionim prevarama gde se građani pozivaju da ulažu u kriptovalute ili navodne državne programe.
- Pored toga, česti su i slučajevi takozvanih romantičarskih prevara. Naše sugrađanke dobijaju poruke od osoba koje se predstavljaju kao admirali, generali ili lekari na međunarodnim misijama. Nakon uspostavljanja kontakta putem društvenih mreža, oni traže novac za kupovinu avionske karte ili neki drugi trošak, uz obećanje da će sredstva vratiti, što se, naravno, nikada ne desi - kaže Čučilović.
Prema njegovim rečima, sve je izraženija upotreba veštačke inteligencije i u kreiranju takozvanih fišing poruka.
- Građanima se upućuju poruke sa zahtevom da uplate određena sredstva, kliknu na link ili podele lične podatke. Nekada su takve poruke bile lako prepoznatljive zbog loših prevoda, dok danas, zahvaljujući AI, izgledaju gotovo besprekorno - pojašnjava Čučilović.
Kako prepoznati prevaru?
Naš sagovornik navodi da je, kada je reč o prepoznavanju prevare, ključno biti sumnjičav i oprezan.
- Uvek se zapitajte da li očekujete poruku koju ste primili i da li je njen sadržaj uopšte logičan. Ako vam se neko predstavi kao državni organ ili ako traži lične podatke, proverite to kroz drugi izvor - pojašnjava Čučilović.
On dodaje da je česta situacija da prevaranti traže broj platne kartice kako bi navodno uplatili novac.
- Ako razmislite, jasno je da se uplata obavlja na broj tekućeg računa, a ne na broj kartice. Brzina i nepromišljenost često doprinose da građani postanu žrtve, pa je savet da zastanete, razmislite i proverite informacija iz više izvora pre nego što postupite - apeluje Čučilović.
Šta uraditi ako ste žrtva prevare?
Naš sagovornik navodi da, ukoliko podaci sa platne kartice ipak budu dostavljeni prevarantima, najvažnije je odmah kontaktirati banku i blokirati karticu.
- Nakon toga, obavezno podnesite prijavu Posebnom odeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu ili Službi za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP-a. Ukoliko niste oštećeni, ali je postojao pokušaj prevare, prijavu možete podneti Nacionalnom CERT-u, kako bi evidentirali slučaj i na vreme upozorili građane - ističe Čučilović.
MUP testira Al alate za borbu protiv prevara
Kada je reč o korišćenju alata veštačke inteligencije, Čučilović navodi da Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala trenutno testira različite alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji, sa planom da ih u budućnosti uvede u redovnu upotrebu.
- Primena ovakvih alata biće neophodna za efikasnu borbu protiv zloupotreba AI tehnologija. Mogu da naglasim da imamo odličnu saradnju sa Institutom za veštačku inteligenciju u Novom Sadu, sa kojim razmatramo razvoj određenih alata koje planiramo da uključimo u svakodnevni rad - zaključuje Čučilović za "Blic".
(Blic.rs)