HRVATSKA U FINANSIJSKOJ KLOPCI Rast minimalca preti da ugasi hiljade radnih mesta
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila je apel Vladi Hrvatske da prilikom određivanja minimalne zarade za 2026. godinu prioritet bude očuvanje radnih mesta, a ne dalji rast plata. Poslodavci upozoravaju da bi nastavak brzog povećanja troškova rada mogao ozbiljno da ugrozi konkurentnost privrede, posebno u prerađivačkoj industriji, i da bi mogao da dovede do novog talasa inflacije.
– Hrvatska već godinama beleži privredni rast iznad proseka Evropske unije, zahvaljujući političkoj stabilnosti, dobro osmišljenim odlukama i značajnim evropskim fondovima. Taj rast osetili su i građani i poslodavci, delom zbog rekordnog povećanja zarada i minimalne plate u kratkom roku. Međutim, kompanije, naročito u prerađivačkoj industriji, više nemaju prostora za nove investicije, što ugrožava njihovu konkurentnost i dovodi do gubitka radnih mesta – izjavio je predsednik HUP-a Mislav Balković.
Prema podacima HUP-a, profitabilnost hrvatskih kompanija manja je za 55% od proseka EU, a mnoge posluju sa minimalnim profitnim maržama. Investicije privatnog sektora u 2024. porasle su tek 0,4%, dok je minimalna plata u poslednjih pet godina povećana čak 92%. Ukupna primanja po zaposlenom porasla su 72%, odnosno realno 42% kada se uračuna inflacija, a rast kupovne moći u 2024. bio je najveći u EU – čak 21%.
"Efekat harmonike"
Poslodavci ističu da svako povećanje minimalne plate izaziva tzv. "efekat harmonike", odnosno rast svih plata u preduzeću. Očekivanja o daljem povećanju zarada u javnom sektoru, gde je masa plata u dve godine porasla za 58%, dodatno pogoršavaju situaciju u privatnom sektoru, gde prosečna plata i dalje zaostaje za državnim sektorom za 32,5%.
Anketa među članicama HUP-a pokazuje da bi, ako bi minimalna plata u naredne tri godine porasla na 1.250 evra, 16% poslodavaca moralo da zatvori radna mesta, a 32% da obustavi investicije. U prerađivačkoj industriji, svaka četvrta firma bila bi primorana da otpušta radnike, dok bi 43% njih zaustavilo ulaganja. Prošlogodišnje povećanje minimalne zarade već je, prema procenama HUP-a, dovelo do gubitka oko 4.000 radnih mesta.
– Naš apel Vladi motivisan je isključivo očuvanjem radnih mesta i opstankom najugroženijih industrija. Rast zarada mora da prati realne mogućnosti i rast produktivnosti. Jednogodišnje odlaganje daljeg povećanja minimalne plate omogućilo bi industriji da nastavi sa investicijama i zadrži zaposlene – istakla je Irena Veber, direktorka HUP-a.
Predlozi poslodavaca
HUP predlaže tri ključne mere za buduće usklađivanje minimalne zarade:
Automatsko usklađivanje sa inflacijom i rastom produktivnosti,
Povećanje osnovnog ličnog odbitka i njegovo vezivanje za minimalnu platu,
Uvođenje gornje granice troškova smeštaja za radnike koji borave u objektima poslodavca.
Čak 84% članica HUP-a podržava automatsku indeksaciju minimalne zarade, ističu iz ove organizacije.
Izvor: Telegraf