CENTAR ZA PROMOCIJU NAUKE I SRPSKA AKADEMIJA NAUKA I UMETNOSTI Matematika, IT i umetnost spaja se po gradovima Srbije
Matematika je kičma mnogih nauka, svesni su toga i biolozi i fizičari i IT - stručnjaci, pa i lingvisti koji, zajedno s matematičarima i logičarima, grade algoritme, koji su u osnovi mašinskog prevođenja, pa i nadiruće veštačke inteligencije.
Ne čudi zato što je jedna od najprepoznatljivijih manifestacija u oblasti popularizacije nauke u Srbiji – Maj mesec matematike (M3) – ovoga puta u fokusu imao STEAM nauke, koje integrišu nauku, tehnologiju, inženjerstvo, umetnost i matematiku. Novi Sad, Kikinda, Šabac, Beograd, Smederevo, Ranovac, Kragujevac, Svilajnac, Zaječar, Čačak, Kruševac, Niš i Leskovac – centri su matematike u Srbiji ove nedelje.
- U saradnji s Matematičkim institutom Srpske akademije nauka i umetnosti svake godine pravimo program, koji je približava matematiku na najadekvatniji mogući način u tom trenutku. Ove godine smo se odlučili za temu STEAM-a, iako se čini da je jako široka, zapravo smo hteli da pokažemo koliko je matematika bitna i koliko je ukorenjena kako u nauci tako u tehnologiji i inženjerstvu – kaže direktorka Centra za promociju nauke u Beogradu Danijela Vučićević, ističući da matematika itekako može da bude kreativna.
- Kada smo krenuli, glavna ideja je bila samo promocija matematike, znači, nekih osnovnih teorija, koncepata. Kako je prolazilo vreme i mi smo menjali koncept i počeli smo matematiku da stavljamo tamo gde treba – da je kičma i osnov svega.
Saradnja s IT firmama i univerzitetima odvija se kroz naučne kampove koji traju četiri dana
STEM (A – je pridodato i odnosi se na umetnost) jeste jedan od glavnih programa Centra za promociju nauke, kaže naše sagovornica i dodaje da kroz razne međunarodne projekte organizuju naučne kampove, radionice u naučnom klubu gde prate kurikulum u školi, ali na drugačiji način i iz drugog ugla, kroz teme kao što su klimatske promene, veštačka inteligencija.
- Imamo mrežu naučnih klubova, otvorenu 2016. godine i oni su naša produžena ruka. Saradnja s IT firmama i univerzitetima odvija se kroz naučne kampove koji traju četiri dana i tu uzimamo mentore kako iz naučno-istraživačke zajednice tako je iz naučno-tehnoloških parkova koji su zapravo neka vrsta rol-modela – kaže Danijela Vučićević. - Izdvojila bih Nordeus fondaciju: zajedno s njima, Inicijativom „Digitalna Srbija” i „Dostignućima mladih” 2020. pokrenuli smo stvaranje mejkers-labova, u čijem konceptu je STEM, samo smo dodali komponentu preduzetništva, odnosno, kako nešto što kreirate može da se komercijalizuje.
Pobeći, izbeći
Za srednjoškolce i studente, najzanimljiviji je program koji se odvija kroz celu mrežu naučnih klubova - eskejp rum. Potrebno je da prijavite svoj tim od 5 učesnika starijih od 14 godina, koji će potom rešavati određene zagonetke, dobijati šifre kako bi mogli da napreduju dalje, a sve to da bi na kraju uspeli da „pobegnu” iz te improvizovane laboratorije. Ceo krug traje sat vremena, a timovi mogu da budu i neformalni i školski.
- Tu se vežba se timski duh i fleksibilnost: dolazite u neki nepoznati prostor, susrećete se prvi put sa nekim logičkim zadacima, a to je opet nešto što učite u školi kroz kroz neke vaše programe. Ovde imate priliku čak i da pogrešite. Mi čak nekad insistiramo na greškama zato što su one dobre i neizostavan su deo procesa – kaže Vučićević i dodaje da takmičari nisu prepušteni sami sebi: tu su stručnjaci-demonstratori koji dolaze s različitih fakulteta.
A da je matematika informatika, pokazaće i naredni Mesec matematike, kaže direktorka Vučićević, naglašavajući da je u planu ugao biotehnologije i bioinformatike, nešto što su „zagrebali” u Novom Sadu, a što žele da prošire i prodube.
- Želimo da uključimo sve istraživače koji se bave biotehnologijom, a opet u pozadini su susret matematike, biologije, nastanak bioinformatike, ali i algoritmi – poručila je.
Centralna izložba je „Žene u STEAM-u” i nalazi se u 13 naučnih klubova i u beogradskoj Palati nauke.
- Zašto su bitne žene u STEM-u? Mi se možemo pohvaliti da je kod nas situacija drugačija nego u Evropi: kada pogledate koliko ima doktoranada i koliko se žena uopšte bavi STEMOM, taj procenat je kod nas blizu 50 posto – poručuje direktorka CPN.
Profesorka Natalija Budinski, koja je sada i direktorka škole u Ruskom Krsturu, svojoj deci matematiku približava kroz muziku, odnosno, uči ih tim harmonijama i odnosima i tako uključuje celo odeljenje - jer neko je dobar u muzici, neko u matematici, neko u pisanju. Tako stvorite da čitavo odeljenje uživa u tom času.