Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

BEZ PORESKIH OLAKŠICA ZA NOVONASELJENE IT RADNIKE Koliko para u budžetu, toliko podsticaja za programere

16.07.2025. 10:58 11:14
Izvor:
Dnevnik
ИТ
Foto: Pixabay.com

Uredba o poreskim podsticajima za poslodavce koji zapošljavaju tzv. novonaseljena lica bila je jedna od najvažnijih mera za privlačenje stranih IT kompanija u Srbiju.

Doneta je 2020. godine, a primena je otpočela 2021, u periodu kada je zbog geopolitičke nestabilnosti veliki broj stručnjaka iz inostranstva i čitavih kompanija tražio stabilnije tržište za rad i razvoj. Srbija je tom uredbom ponudila atraktivne uslove: firme koje zaposle stručnjake iz inostranstva na neodređeno vreme, s minimalnom zaradom od 300.000 dinara, mogle su da računaju na poreske olakšice u trajanju do 60 meseci – umanjenje poreske osnovice i oslobađanje od doprinosa.

Početkom juna 2025. godine Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 12. juna donela novu uredbu, kojom je prethodna – iz 2020. – formalno ukinuta. Prema objavi u Službenom glasniku RS, broj 49/2025, doneta je Uredba o prestanku važenja Uredbe o kriterijumima za dodelu podsticaja poslodavcima koji zapošljavaju novonastanjena lica u Republici Srbiji. Iako se u pojedinim medijima govorilo o tome da uredba nije povučena već samo izmenjena, dokument u Službenom glasniku potvrđuje da se prethodna uredba više ne primenjuje u svom originalnom obliku.

Osnovni razlog za ukidanje uredbe je to što je broj poslodavaca i novonastanjenih lica značajno porastao, zbog čega je budžet za ove mere postao neodrživ. Nije bilo moguće dugoročno planirati isplatu podsticaja po istim pravilima. Ipak, poreske olakšice za ovakve oblike zapošljavanja nisu u potpunosti ukinute – one su sada vezane za dostupna budžetska sredstva, a ne više garantovane za svakog poslodavca koji ispuni uslove. Pravo i dalje postoji, ali nije trajno: poslodavci olakšice mogu koristiti samo dok ima prostora u državnoj kasi.

Očekujemo da se hitno uspostavi dijalog između države i tehnološkog sektora (direktor Srpske IT asocijacije Marko Vučetić)

– Srpska IT Asocijacija je uputila zvanične dopise za dijalog sa Vladom  - rekla je za Dnevnik Ana Jovanović iz IT Asocijacije. U okviru SITA postoji formirana radna grupa za poreske olakšice koja se aktivno bavi ovom temom. Predstavnici te radne grupe pregovaraće s predstavnicima Vlade i nadležnim ministarstvima. Možemo da kažemo da je ozbiljan broj članova SITA najavio odlazak ili pomeranje fokusa poslovanja na neke druge države, poput Poljske, Rumunije ili Bugarske, poručila je, ističući da SITA trenutno ima 24 tehnološke kompanije, od velikih firmi sa preko 500 zaposlenih do onih malih, i to širom Srbije. Naše firme posluju u Novom Sadu, Nišu, Beogradu, Čačku, Kragujevcu i Subotici – rekla je Jovanović.

Trećina članova SITA posluje u Vojvodini

Trećina članova Srpske IT asocijacije ima predstavništva u Vojvodini. U okviru SITA oko 1.350 zaposlenih prijavljeno je na podsticaje za novonastanjena lica. 

– U ovom momentu ne možemo javno da izađemo sa informacijom o konkretnim firmama koje su najavile odlazak, ali možemo da kažemo da su u pitanju velike firme sa ozbiljnim uticajem kako na srpsko tako i na inostrano tržište, tačnije firme koje imaju veliki izvoz IT usluga – rekla je Ana Jovanović.

– Očekujemo da se hitno uspostavi dijalog između države i tehnološkog sektora. Izmene poreskih podsticaja, uvedene bez prethodnih konsultacija, već imaju negativne posledice – pojedine kompanije smanjuju obim poslovanja, zaustavljaju zapošljavanje ili razmatraju relokaciju. Ukidanje olakšica direktno ugrožava konkurentnost Srbije kao IT destinacije. Potrebna nam je stabilna i predvidiva poreska politika, definisana u partnerstvu s industrijom, kako bismo zadržali talente i investicije u zemlji – rekao je direktor Srpske IT asocijacije Marko Vučetić. 

Ako se dogovor ne postigne, to u praksi znači da će država svake godine odlučivati da li i u kom obimu može da finansira ovu meru. 

Izvor:
Dnevnik
Pošaljite komentar