USKORO MODERNIZACIJA PRUGE KA GRANICI SA HRVATSKOM Železnički koridor Stara Pazova–Šid dobija novi sjaj STANIČNE ZDRAGE BIĆE REKONSTRUISANE
Skupština AP Vojvodine donela je odluku o donošenju prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora železničke pruge Beograd – Šid – granica Hrvatske, deonice Stara Pazova – Golubinci – Šid i železničke pruge Inđija–Golubinci.
Obuhvaćeno je područje katastarskih opština u Staroj Pazovi (KO Stara Pazova i Golubinci), Inđiji (KO Inđija i Ljukovo), Rumi (KO Ruma, Putinci, Dobrinci, Kraljevci, Voganj, Marđelos), Sremskoj Mitrovici (KO Sremska Mitrovica, Šašinci, Laćarak, Martinci i Kuzmin) i Šidu (KO Šid, Kukujevci, Bačinci i Gibara). Kako je objašnjeno ovom Odlukom se stvara planski osnov za modernizaciju železničke pruge koja predstavlja deo glavne pruge Beograd–Zagreb i deo je panevropskog koridora Iks. Planom je predviđena izgradnja još jednog koloseka na deonici Inđija–Golubinci, koji će biti povezan na prugu Beograd – Stara Pazova – Šid. Takođe, u sklopu radova bi trebalo rekonstruisati i železničke stanice, denivelisati nebezbedne pružne prelaze i izgraditi nadvožnjake i podvožnjake, kao i dva posebna ekonadvožnjaka namanjenih za kretanje divljači.
U zoni stanica Ruma i Šid biće dostignuta brzina do 160 kilometara na čas, dok je u zoni stanice Sremska Mitrovica brzina do 120 kilometara na sat. Na delu trase Stara Pazova – Golubinci i Inđija–Golubinci brzina je ograničena do 160, odnosno 120 kilometara na čas
Površina područja obuhvaćenog granicom obuhvata Prostornog plana iznosi 24,5 kvadratnih kilometara, dok je površina obuhvaćena detaljnom razradom, odnosno posebnom namenom pet kvadratnih kilometara, a na području obuhvata prostornog plana, prema podacima, živi oko 151. 200 stanovnika. Osnovna koncepcija modernizacije i rekonstrukcije ove železničke pruge podrazumeva formiranje dvokolosečne magistralne pruge za putnički i teretni saobraćaj za projektnu brzinu vozova do 200 kilometara na čas, dok je deonica pruge Inđija–Golubinci projektovana kao dvokolosečna (dodavanjem novog koloseka) za brzine od 120 kilometara na čas kao najracionalnije rešenje.
23 denivelisana ukrštaja, 11 nadvožnjaka, 11 podvožnjaka
Trasa pruge je dužine 84,2 kilometra, dok dužina pruge Inđija–Golubinci iznosi 4,2 kilometra, uz to da se poslednjih 1,5 kilometara koloseka te deonice nalaze u stanici. Kako je pojašnjeno zbog racionalizacije troškova izgradnje i nivoa usluge, a zbog prostornih ili drugih ograničenja nije bilo moguće isprojektovati brzinu od 200 kilometara na čas na čitavoj deonici. U zoni stanice Ruma i Šid biće dostignuta brzina do 160 kilometarana na čas, dok je u zoni stanice Sremska Mitrovica brzina do 120 kilometara na čas.
Na delu trase Stara Pazova – Golubinci i Inđija–Golubinci brzina je ograničena do 160 odnosno 120 kilometara na čas. U planu je i denivelacija putne infrastrukture, te je projektovano 23 denivelisanih ukrštaja, sa 11 nadvožnjaka, 11 podvožnjaka, dve galerije kao i jednim podvožnjakom u trupu auto-puta E70 Beograd–Šid. Na trasi su predviđena i dva nadvožnjaka za prelaz krupne divljači, takozvani ekodukti i galerija u trupu Inđijskog levog koloseka.
Deonica Stara Pazova – Šid je deonica magistralne pruge E70 Beograd – Stara Pazova-Šid državna granica-(Tovarnik). Ova pruga ima i visok nacionalni značaj, istaknut kroz Prostorni plan Republike Srbije i Regionalni prostorni plan AP Vojvodine. Železnička pruga Beograd – Šid – granica Hrvatske je deo nekadašnjeg Panevropskog koridora Iks krak C2 (Salzburg– Ljubljana–Zagreb–Beograd–Niš–Sofija–Dimitrovgrad–Istanbul), koji povezuje Evropu sa Malom Azijom.
Stanične zgrade
Postojeći stanični objekti, kao deo tehničkog i arhitektonskog nasleđa nastao u periodu izgradnje prve železničke mreže u Kraljevini Srbiji krajem 19. veka, predviđeni su da budu zadržani i rekonstruisani čineći sa celom trasom infrastrukturnog koridora jedinstveni kulturni pejzaž. Objekti koji su spomenici kulture (zgrada železničke stanice u Sremskoj Mitrovici), evidentirana dobra (zgrada stare železnice u Martincima) i objekti pod prethodnom zaštitom (zgrada stare železnice u Staroj Pazovi, Inđiji, Rumi i Šidu) mogu se rekonstruisati u okviru postojećeg gabarita i volumena u skladu sa uslovima nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Prema Evropskom sporazumu o važnim međunarodnim linijama za kombinovani transport i pratećim postrojenjima ona pripada međunarodnoj železničkoj mreži C-E. Sporazumom o procesu saradnje u jugoistočnoj Evropi uvrštena je u železničku mrežu visokih performansi u Jugoistočnoj Evropi, čiji je cilj povećanje brzine na 160-200 ( /-20) kilometara na sat. Železnička pruga Beograd – Stara Pazova – Šid – državna granica i železnička deonica Stara Pazova – Šid je produžetak Mediteranskog koridora TEN-T 5 mreže.