Vojvodina drži petinu naučnoistraživačke mreže Srbije: Dobra povezanost nauke i privrede na severu republike
Naučnoistraživačka i razvojna delatnost u Srbiji tokom 2025. godine angažovala je 29.260 zaposlenih, od kojih su 19.563 istraživači, dok su ukupni izdaci za istraživanje i razvoj premašili 94,4 milijarde dinara.
Posebno mesto u tom sistemu ima Vojvodina, koja se po broju organizacija i naučnom potencijalu izdvaja kao jedan od glavnih centara istraživanja u zemlji.
Prema podacima za 2025. godinu, u Srbiji je bilo ukupno 470 organizacija koje se bave istraživanjem i razvojem. Od toga se 102 organizacije nalaze u Regionu Vojvodine, što znači da je više od petine svih naučnoistraživačkih organizacija u zemlji smešteno na teritoriji pokrajine.
U Vojvodini 102 organizacije bave se istraživanjem i razvojem, a privreda ima glavnu ulogu u njihovoj strukturi
Ispred Vojvodine je samo Beogradski region sa 268 organizacija, dok ih je u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije 54, a u Regionu Južne i Istočne Srbije 46.
Posebno je značajna struktura vojvođanskih organizacija. Od 102 organizacije, čak 73 pripadaju nefinansijskom sektoru, 22 visokom obrazovanju, šest sektoru države, dok je jedna organizacija u neprofitnom sektoru. To pokazuje da se istraživanje u Vojvodini ne oslanja samo na univerzitetske i državne ustanove, već ima snažnu vezu sa privredom.
Ta veza je važna za razvoj regiona, jer se naučna znanja mogu direktno primenjivati u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, proizvodnji, inženjerstvu, tehnologiji i drugim oblastima koje imaju značajno mesto u vojvođanskoj privredi.
94,4 milijarde dinara izdvojeno za istraživanje i razvoj u 2025.
Na nivou Srbije, najveći broj zaposlenih na poslovima istraživanja i razvoja radi u visokom obrazovanju – 15.816. Slede nefinansijski sektor sa 6.961 zaposlenim i sektor države sa 6.456. Od ukupnog broja zaposlenih u NIRD, 19.563 su istraživači, odnosno oko dve trećine.
Naučni potencijal Srbije najvećim delom je koncentrisan u prirodnim naukama i inženjerstvu i tehnologiji. Od ukupno 94,4 milijarde dinara izdataka za istraživanje i razvoj, 38,5 milijardi dinara usmereno je u prirodne nauke, a gotovo 29,8 milijardi u inženjering i tehnologiju.
Vojvodina u tom sistemu ima posebnu prednost zbog razvijene poljoprivredne proizvodnje i velikog broja institucija koje se bave biotehnologijom, agrarom, hranom i prirodnim naukama. To otvara prostor da se naučna istraživanja još snažnije povežu sa potrebama poljoprivrednika i prerađivačke industrije.
Značajan je i podatak da žene čine 52 odsto svih zaposlenih u istraživačkoj i razvojnoj delatnosti u Srbiji. Od 19.563 istraživača, 10.360 su žene, što pokazuje da je njihovo učešće u nauci veoma visoko.
Može i bolje
Podaci, međutim, pokazuju i prostor za dalji razvoj. Ako Srbija želi da poveća udeo izdvajanja za istraživanje i razvoj u BDP-u i približi se razvijenijim evropskim zemljama, jedan od ključnih zadataka biće povećanje investicija, posebno u opremu, laboratorije i primenu rezultata istraživanja u privredi.
U tom procesu Vojvodina može da ima jednu od najvažnijih uloga. Sa više od petine svih organizacija koje se bave istraživanjem i razvojem u Srbiji, snažnim univerzitetskim centrom i razvijenom poljoprivrednom i industrijskom bazom, pokrajina ima potencijal da bude jedan od glavnih nosilaca tehnološkog i privrednog razvoja Srbije.
Ukupna ulaganja u NIRD u 2025. godini iznosila su 94,4 milijarde dinara, što je činilo 0,97 odsto bruto domaćeg proizvoda. Najveći deo novca, čak 89,8 milijardi dinara, odnosio se na tekuće izdatke, dok je za bruto investicije izdvojeno 4,6 milijardi.
Za Vojvodinu je posebno važno što se naučnoistraživački kapaciteti nalaze u regionu sa snažnom industrijskom i poljoprivrednom bazom. 102 organizacije predstavljaju značajnu infrastrukturu za razvoj novih tehnologija, proizvoda i proizvodnih procesa, ali i potencijal za veće povezivanje nauke i privrede.