ZGRADE I MOSTOVE PROJEKTOVAĆE PAMETNI ALGORITMI Građevinarstvo u Srbiji više nikada neće biti isto
Dok se Srbija ubrzano gradi i pretvara u jedno od najvećih gradilišta u ovom delu Evrope, građevinsku industriju očekuje nova tehnološka revolucija.
Nakon uvođenja BIM tehnologije sledeći veliki korak je primena veštačke inteligencije, koja bi mogla iz korena da promeni način projektovanja, izgradnje i upravljanja infrastrukturom.
Na konferenciji „Budućnost građevinarstva kroz pametne podatke: BIM susreće AI“, održanoj u Privrednoj komori Srbije, direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanović poručio je da budućnost građevinarstva više nije samo u betonu, armaturi i čeliku, već u podacima i pametnim sistemima.
– Ako je BIM postavio temelje digitalizacije građevinarstva, onda je veštačka inteligencija sledeći korak. Ona omogućava da podaci postanu pametni, korisni i strateški važni za donošenje odluka – istakao je Jovanović.
Prema njegovim rečima, AI će u narednim godinama značajno unaprediti projektovanje objekata, upravljanje rizicima, kontrolu troškova i efikasnije korišćenje resursa. On je podsetio da građevinska industrija ima ključnu ulogu i u izgradnji digitalne infrastrukture, navodeći kao primer Državni data centar u Kragujevcu, jedan od najvažnijih simbola digitalne transformacije Srbije.
Veštačka inteligencija već danas može da analizira BIM modele i izvlači podatke koji su do sada zahtevali sate rada stručnjaka
Predsednik BIM Srbija Veljko Janjić objasnio je da veštačka inteligencija već danas može da analizira BIM modele i izvlači podatke koji su do sada zahtevali sate rada stručnjaka.
Velika ulaganja u AI
Jovanović je najavio i nastavak velikih ulaganja u razvoj veštačke inteligencije-AI.
Plan je da Srbija do 2030. godine poveća kapacitete nacionalnog superkompjutera na više od 2.000 grafičkih procesora, što bi trebalo da otvori nove mogućnosti za privredu, nauku i inovacije.
– Dovoljno je uneti IFC fajl u AI sistem i dobićete informacije o površinama prostorija, rasporedu elemenata, pa čak i preliminarne ocene pojedinih projektnih rešenja. Odgovori možda neće biti savršeni, ali će biti izuzetno korisni i brzi – naglasio je Janjić.
On je dodao da veštačka inteligencija pruža ogromne mogućnosti za unapređenje poslovanja, ali da je neophodno njeno odgovorno i pravilno korišćenje.
Inače, BIM (Building Information Modeling) predstavlja digitalni način planiranja, projektovanja, izgradnje i upravljanja objektima. Od 1. januara 2028. godine svi građevinski projekti u Srbiji moraće da budu projektovani u BIM tehnologiji.
Za razliku od klasičnih 3D modela, BIM je kompletna baza podataka o objektu koja prati njegov životni ciklus – od prvog crteža do održavanja nakon izgradnje. U njemu se nalaze podaci o materijalima, instalacijama, troškovima, rokovima i svim drugim elementima važnim za uspešnu realizaciju projekta.
Među najznačajnijim projektima koji se već realizuju uz pomoć BIM tehnologije nalaze se kompleks za Ekspo 2027 u Surčinu i budući beogradski metro, što pokazuje da je digitalna transformacija građevinarstva u Srbiji već uveliko počela.