Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

"BELO ZLATO" SVE SKUPLJE Litar magarećeg mleka košta 50 evra, a za kilogram sira od magarice treba izdvojiti ovoliko EVO ZAŠTO JE TAKO PAPRENO

12.11.2025. 12:09 12:26
Piše:
Izvor:
Kurir
комбо
Foto: Ilustracija/ Canva

Magareće mleko, sapuni i sir od magarice su među najskupljim proizvodima našeg stočarstva, a razlog leži u maloj količini mleka koje ta životinja daje.

Magarac je verovatno najnepravednije zapostavljena i potcenjena životinja u srpskom stočarstvu jer po svim proračunima nije skupa za održavanje, skromna je i korisna, a proizvodi koje daje smatraju se retkim i izuzetno skupim delikatesima.

Predrasuda o „tvrdoglavom“ magarcu nastala je jer životinja odbija rizik: kada oseti opasnost, ne ide dalje. To je instinkt koji je kroz istoriju čuvao tovar i ljude na planinskim stazama. U praksi, magarci su društvene i snalažljive životinje čak i „taktični“ kada je hrana u pitanju, što uzgajivači često primećuju na farmama.

Oko 1.000 rasa magaraca ima u Srbiji

Od oko 50 miliona odomaćenih rasa magaraca koji žive na farmama širom sveta, samo nešto više od 1.000 ih je u Srbiji. I dok se u raznima zemljama uglavnom uzgajaju tri osnovne savremene vrste - afrički divlji magarac, azijski (kulan) i kijang magarac, posebno je zanimljivo to što na našim prostorima opstaje i razmnožava se autohtona rasa balkanskog magarca. A proizvodi koje on daje spadaju u najskuplje na svetu!

Jedan od njih proizvodi se u Zasavici, rezervatu prirode koji broji oko 300 muznih magarica značajnih zbog činjenice da daju retko i lekovito magareće mleko. Upravo od tog mleka pravi se najskuplji sir na svetu, simbolično nazvan „pule“, što je naziv za magareće mladunče.

магарац
Foto: Ilustracija/ Canva

Kilogram sira 1.200 evra

Kilogram ovog sira dostiže i 1.200 evra, a sve što se izradi u Zasavici unapred je rasprodato. Na visoku cenu utiče, pre svega, činjenica da jedna magarica godišnje daje svega 15-20 litara mleka, a da bi se dobio 1 kg sira potrebno je čak 25 litara magarećeg mleka.

BROJKE

850–1.000 grla magaraca ima u Srbiji - veće farme na Zasavici, Staroj planini i Pomoravlju (Bobovo).
10.000 dinara iznose subvencije po grlu 

Ekonomija „belog zlata“: zašto je litar 50 evra

Mala dnevna proizvodnja: prosečno ~0,3 L mleka po magarici dnevno.
Ogroman ulaz za sir: treba 25–30 L mleka za 1 kg sira.
Dug biološki ciklus: graviditet 330–370 dana, po pravilu jedno pule.
Sezonski „pikovi“ potražnje: zima, period respiratornih infekcija → liste čekanja.
Cenovni reper: farme kod nas mleko pakuju u bočice (npr. 0,2 L), litar oko 50 €; sir od magarećeg mleka ubraja se među najjskuplje na svetu.

магарац
Foto: Ilustracija/ Canva

Kada se sve sabere malo, skupa jedinica proizvoda, stabilna potražnja cena je posledica realnih ograničenja, ne marketing trika.

Magarica je pašna životinja i u dobrim uslovima (čista voda, pašnjaci) proizvodnja prirodno naginje ka „organskom“ karakteru. Mleko se zbog visokog vitamina C (termo-osetljiv) ne kuva; farme ga šok-zamrzavaju i tako plasiraju u bočicama za direktnu upotrebu.

ČINJENICE

Retkost: mala populacija niska dnevna mlečnost.
Strpljenje: dug ciklus razmnožavanja i odgoja.
Priča: tradicionalna i lifestyle naracija (zdravlje, priroda, luksuzna kozmetika) diže voljnost za plaćanje.
0,3 L mleka na dan po magarici (prosek)
25–30 L mleka → 1 kg sira
50 € / L – reper cena
60× više vitamina C nego u kravljem mleku (orijentaciono)

Šta je u mleku

Sastav: albuminsko mleko (više albumina i globulina, manje kazeina); mast 1,3%, sa preovlađujućim nezasićenim masnim kiselinama.
Laktoza: visoka nije za osobe s intolerancijom na laktozu.
Tradicionalna upotreba: decenijama se pominje uz respiratorne tegobe; proizvođači ističu imunitet kao benefit.
Napomena: zdravstvene tvrdnje traže medicinski savet; u praksi se mleko često koristi kao dopuna, ne zamena terapiji.

Od magarećeg mleka prave se kreme, sapuni, losioni, likeri. Kozmetika monetizuje male količine kroz veću dodatu vrednost po jedinici i olakšava izvoz nišnih serija.

Kurir Biznis/Blic

Izvor:
Kurir
Piše:
Pošaljite komentar