ONI SU DOBILI 13. PENZIJU, DA LI TO MOŽEMO I MI? Evo gde sve penzioneri dobijaju dodatne isplate NEKI I DVA PUTA GODIŠNJE
Penzioneri u Hrvatskoj od ove godine dobijaju „godišnji dodatak na penziju“, poznat kao 13. penzija, koju će država isplaćivati svakog decembra. Iako je reč o kolokvijalnom nazivu, ne radi se o punom iznosu penzije, već o jednokratnoj isplati koja zavisi od dužine radnog staža.
Hrvatska vlada je odredila da se za svaku navršenu godinu staža isplaćuje šest evra, pa će, na primer, penzioner sa 30 godina staža dobiti oko 180 evra, a onaj sa 40 godina staža oko 240 evra. Isplata je automatska, bez podnošenja zahteva, a pravo imaju svi korisnici penzija po opštem ili posebnom propisu.
Austrijanci i Nemci dva puta godišnje
Sistem 13. penzije nije nov u Evropi. U Austriji i Nemačkoj penzioneri već decenijama dobijaju dve dodatne isplate godišnje, u Portugalu i Španiji isplata se vrši u letnjem i zimskom periodu, dok u Sloveniji i Slovačkoj postoji jednokratni „godišnji dodatak“ koji iznosi između 150 i 450 evra, zavisno od visine penzije.
U regionu, Hrvatska je među poslednjima koja je uredila ovu oblast, ali po iznosu dodatka spada među najskromnije. Udruženja penzionera pozdravila su meru, ali su ocenili da je šest evra po godini staža premalo, te da bi iznos trebalo povećati na najmanje sedam ili osam evra.
Jednokratna pomoć ponekad
Srbija za sada nema zakonski definisanu 13. penziju. Poslednjih godina penzioneri su povremeno dobijali jednokratnu pomoć iz budžeta, najčešće u iznosu od 10.000 dinara, ali bez jasne formule i vremenskog rasporeda. Vlada Srbije je krajem 2024. godine donela Uredbu kojom se penzije do 65.700 dinara uvećavaju za pet odsto, što je neka vrsta socijalnog korektiva, ali ne i sistemsko rešenje.
Ekonomisti podsećaju da bi uvođenje godišnjeg dodatka sličnog hrvatskom modelu zahtevalo procenu fiskalnih mogućnosti, jer bi značilo novo trajno izdvajanje iz budžeta.
Ipak, s obzirom na starosnu strukturu stanovništva i rast broja penzionera, ovaj model bi mogao postati nužnost u narednim godinama, barem u obliku skromnijeg godišnjeg dodatka.
„Svaka redovna isplata, ma koliko simbolična, više znači penzioneru nego povremene jednokratne pomoći koje zavise od političke volje“, kažu u udruženjima penzionera, uz ocenu da bi Srbija mogla postepeno da uvede sopstveni sistem godišnjeg dodatka, kao što je učinila Hrvatska.