DOMAĆI VINOGRADARSKO-VINSKI SORTIMENT SVE RAZNOVRSNIJI Grašac i dalje vlada fruškogorskim vinogradima
Kada bi trebalo popisati sorte vinove loze koje se uzgajaju u Fruškoj gori, ali i u ostatku Vojvodine, a pogotovo Srbije, dobili bismo široku lepezu sirovine za proizvodnju vina.
Stručnjaci kažu da su na zastupljenost sorti vinove loze na teritoriji Srbije presudan uticaj imali veliki vinarski sistemi, koji su sedamdesetih godina 20. veka podizali velike površine pod vinovom lozom, ali su, istovremeno, uticali na sortiment individualnih proizvođača od kojih su otkupljivali grožđe. Drugim rečima, tadašnja tendencija velikih vinarskih sistema da proizvode takozvana „masovna” vina određivala je sortiment vinove loze.
Na sreću, pojava i razvoj privatnih vinarija i njihova orijentacija ka proizvodnji kvalitetnih vina, kao i sve veće znanje vinogradara i vinara doprineli su da se struktura sortimenta znatno promeni. Doprinos tome pripisuje se i Zakonu o sadnom materijalu iz 2005. godine, lakša introdukcija i registracija velikog broja novih sorti i klonova , te državnim subvencijama za podizanje novih zasada pod vinovom lozom.
Uprkos ne malim promenama u izboru sorti, neprikosnoveno prvo mesto na listi najzastupljenijih i sorti koje se i dalje najviše sade i traže na Fruškoj gori jeste grašac ili italijanski rizling, kako smo je doskora zvali. Neki smatraju da će još dugo grašac ostati osnovna sorta u severnim delovima.
Nestaje stara sorta slankamenka
Sve prisutnija orijentacija ka sadnji autohtonih i starih sorti rezultirala je time da na Fruškoj gori mogu da se nađu i furmint, kadarka, lipolist, bakator, medenac beli, tamjanika, sremska zelenika.
Međutim, kako upozoravaju sami proizvođači vina, nestaje s ovih prostora stara sorta slankamenka. Može se sporadično naći u pokojem vinogradu u malim količinama, kao što je slučaj sa vinogradom Ivice Stojanovića, a gde drugde nego u Slankamenačkim Vinogradima.
Po rečima enologa Siniše Ostojića u Oglednom dobru novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, koje se nalazi u Sremskim Karlovcima, grašac kod nas doživljava novu renesansu. Najviše se nekada sadio, a to je slučaj i sada.
- On se vraća na zasluženo mesto. Ta sorta je „kod kuće” na našim prostorima. Daje dobre rezultate i ozbiljno vino, što me veoma raduje – kaže Ostojić.
Svoje mesto pronalaze i sorte stvorene na Institutu za vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima
Dominantne u našim vinogradima su i dalje zapadnoevropske sorte za kojima se posezalo u vreme zanavljanja naše vinogradarsko-vinske proizvodnje. Od belih sto su šardone, sovinjon blan, pino blan, pino gri. Od crnih sorti najviše se gaje kaberne sovinjon, merlo, frankovka...
U poslednje vreme primetan je prodor u vinski sortiment na Fruškogorju i introdukovanih sorti kao što su marselan, pti verdo, širaz, rebo...
Svoje mesto pronalaze i sorte stvorene na Institutu za vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima. Najrasprostranjenija u Sremskim Karlovcima od tih belih sorti je sila, koju sve više sade i u drugim delovima Fruške gore. Trend potražnje vinogradari pokazuju i za institutskom crvenom sortom probus. Morava je dobro tle našla u centralnoj Srbiji.