OVAKO JE STVARNO IZGLEDALA RUSKA SALATA Original iz 1860. godine nema veze sa današnjom verzijom ČAK SE NIJE TAKO NI ZVALA
U Srba gotovo da nema praznika niti praznične trpeze, a da nema ruske salate. Svako ima svoj recept za ovaj prilog bez kojeg se pečenje ne služi gotovo ni u jednoj kući.
Ipak, zaboravite šunku, piletinu, grašak, šargarepu, gotovo sve što danas smatramo standardnim sastojcima Ruske salate.
Naime, prva ruska salata nastala je sredinom 19. veka i bila je potpuno drugačije jelo nego danas – luksuzna, raskošna i nedostupna običnom narodu.
Pre nego što je postala jedna od najomiljenijih salata na našim trpezama, originalna ruska salata imala je sasvim drugačiji izgled i ukus. Njen tvorac bio je Belgijanac Lusijen Olivije, šef čuvenog moskovskog restorana „Ermitaž“, gde se oko 1860. godine prvi put pojavila ova salata koja je brzo osvojila i Rusiju i ostatak sveta.
Iako je Olivije strogo čuvao detalje svog recepta, poznato je da je salatu činio niz skupocenih i retkih namirnica: meso tetreba, goveđi jezik, dimljena pačetina, jastogov rep, kavijar, zelena salata, kapari i masline. Upravo po njemu, jelo je prvobitno nosilo naziv – Olivijeova salata.
Posebnu notu davala je i njegova tajna majonez preliv, u koji su ulazili francusko belo vino, senf i maslinovo ulje iz Provanse, kao i nekoliko nedostupnih, skrivenih sastojaka.
Iako je recept bio misterija, prva objavljena verzija pojavila se u martu 1894. u časopisu „Naša hrana“, gde je navedeno da su potrebne sledeće namirnice:
Originalni sastojci:
-
dva krompira
-
jedan mali krastavac ili veći kornišon
-
3–4 lista zelene salate
-
kuvani jastog
-
1/4 šolje pihtija isečenih na kockice
-
1 kafena kašičica kapara
-
3–5 maslina
-
jedna i po supena kašika majonez preliva
U to vreme, ovo je bila prava gastronomska ekstravagancija.
Kako je jelo postajalo sve popularnije među širom publikom, skupocene namirnice postepeno su zamenjivane pristupačnijim – riba i divljač ustupile su mesto pilećem mesu, a luksuzni jastog zamenjen je šunkom.
Neke kasnije verzije dobile su čak i šargarepu ili kukuruz, što ruski kuvari i danas smatraju „kvarenjem“ recepta.
Današnja verzija, sa kuvanim povrćem i šunkom ili piletinom, postala je klasik širom Balkana, ali i u samoj Rusiji – mada je od svoje prve varijante ostalo samo ime, piše N1.