Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

MESEC SRPSKE KULTURE U MAĐARSKOJ Model episkopske palate deo izložbe

07.09.2025. 14:14 14:25
Piše:
Izvor:
Danijela Simić
пешта
Foto: Marija Erdelji

U okviru manifestacije „Srpski dani – Mesec srpske kulture u Mađarskoj“, koja od 4. do 24. septembra u Budimpešti i Sentandreji promoviše srpsku umetnost, tradiciju, duhovnost i savremeno stvaralaštvo široj javnosti, Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture predstavio je projekat rekonstrukcije izgleda nekadašnjeg Vladičanskog dvora u Budimu.

Projekat Rekonstrukcije izgleda nekadašnjeg Vladičanskog dvora u Budimu predstavlja rezultat arhivskih istraživanja, arhitektonske i digitalne rekonstrukcije sa izradom trodimenzionalnog modela ove arhijerejske rezidencije. Uz veliku želju i blagoslov mitropolita budimskog Lukijana, konzervatori Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture realizovali su taj složen i zahtevan projektni zadatak, koji je predstavljen u Srpskom crkvenom muzeju u Sentandreji.

Nekada reprezentativna zgrada Vladičanskog dvora, projektovana kao jedino ostvarenje arhitekte Vladimira Nikolića u Budimpešti od izuzetnog je kulturno-istorijskog značaja za Srpsku pravoslavnu Eparhiju budimsku i srpsku zajednicu u Mađarskoj. Vladičanski dvor koji je nakon višedecenijskog truda i pokušaja izgradnje, podignut 1897. godine na obali Dunava u blizini Sabornog hrama, potpuno je srušen početkom pedesetih godina prošlog veka. 

Model Vladičanskog dvora prati dvojezični katalog sa propratnim opisom i istorijatom, kako samog objekta, tako i okolnosti nastanka i izgradnje veličanstvene rezidencije, sagledane kroz prizmu života Srba u ondašnjem Budimu.
U okviru svečanosti upriličene povodom otvaranja izložbe govorili su mitropolit budimski Lukijan, direktor Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture dr Vladimir Kubet, istočar umetnosti dr Bogdan Janjušević, istoričar umetnosti Katarina Dobrić, istoričar umetnosti i dipl. umetnik digitalnih medija Miloš Platiša.
 

Izvor:
Danijela Simić
Piše:
Pošaljite komentar