Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

AZIJSKI STRŠLJEN HARA EVROPOM Najviše ga ima u ovoj zemlji, pčelari čuvajte svoje košnice! Evo koliko je opasan po ljude

22.07.2025. 09:03 09:10
Piše:
Izvor:
Telegraf
stršljen
Foto: unsplash.com

Invazivna vrsta insekta, azijski stršljen (Vespa velutina), nezaustavljivo se širi Nemačkom, a nedavno je prvi put uočen i na severu zemlje, u Šlezvig-Holštajnu.

Dosad je prijavljen u Lubeku i Tilenu (okrug Šlezvig-Flensburg), potvrdio je Rajner Borherding, stručnjak za insekte iz organizacije BUND.

Ova vrsta, poreklom iz jugoistočne Azije, u Evropu je stigla 2004. godine preko trgovačkih pošiljki u Francuskoj, a klimatske promene s blagim zimama dodatno pogoduju njenom širenju.

"Njeno prisustvo u Evropi više nije moguće zaustaviti", kaže Karsten Puš iz organizacije NABU.

Opasnost po medonosne pčele

Iako se azijski stršljen ne ponaša agresivno prema ljudima, osim ako se previše približimo njegovom gnezdu, njen ubod je izuzetno bolan. Stručnjaci ističu da nema razloga za paniku, ali osobe alergične na ubode stršljena moraju biti posebno oprezne.

Stršljen koristi druge insekte, uključujući medonosne pčele, kao izvor proteina za svoje potomstvo. Jedno gnezdo može da uništi desetine pčelinjih zajednica, stvarajući opsadni prsten oko košnica i sprečavajući pčele da sakupljaju hranu. Zbog toga pčelari pozivaju na hitnu zaštitu pčelinjih zajednica.

med
Foto: unsplash.com

Evo kako da ga prepoznate

Azijski stršljen nešto je manji od evropskog, s tamnijim telom i karakterističnim žutim nogama. Telo mu je uglavnom crno, s tankim žutim prugama i gotovo potpuno žutim četvrtim segmentom trbuha. Gnezda u početku pravi na zaklonjenim mestima poput šupa, dok se leti premešta visoko u krošnje drveća.

Evropska unija proglasila je ovu vrstu invazivnom još 2018. godine, zbog njenog štetnog uticaja na lokalnu bioraznolikost. Sve članice, uključujući Nemačku, dužne su da sprovode mere za kontrolu i suzbijanje njenog širenja.

Izvor:
Telegraf
Piše:
Pošaljite komentar