Vaša ideja može biti njihovo ime! PALIĆ DOBIO ČETIRI PRESLATKA STANOVNIKA Bebe lemura čekaju imena koja će izabrati građani
Mladunci prstenorepih lemura prvi put su ugledali svetlost dana u Zoološkom vrtu na Paliću, a njihova imena neće smisliti čuvari niti biolozi, već posetioci.
Do 20. jula građani mogu da dostave svoje predloge, a zatim će se, putem glasanja na društvenim mrežama, birati imena koja će ove četiri bebe nositi čitavog života.
Prstenorepi lemuri vode poreklo sa Madagaskara i lako se prepoznaju po dugačkom repu ispruganom crnim i belim prstenovima, gotovo jednake dužine kao i samo telo. Rep im služi kao svojevrsna zastava dok se kreću kroz krošnje ili šetaju po zemlji, a upravo po tome se razlikuju od većine ostalih primata, jer provode više vremena na tlu nego na drveću.
Žive u tesno povezanim porodičnim zajednicama, takozvanim čoporima, kojima obično predvodi ženka, i spadaju među najdruštvenije primate uopšte.
Međusobne odnose grade kroz bogat "jezik" zvukova, gestova i mirisnih signala, a posebno su poznati po jutarnjem ritualu sunčanja – sede uspravno, raširenih šapa, okrenuti ka suncu, kao da meditiraju. Baš ta životnost i neobična društvena dinamika čine ih jednom od najomiljenijih atrakcija palićkog zoo-vrta, a mladunci se u prvim nedeljama gotovo neprestano drže za majčino krzno, pa retko koji posetilac prođe pored njihove nastambe a da se ne zaustavi.
Ovakve akcije nisu retkost u svetu zoo-vrtova, jer posetioci upravo davanje imena doživljavaju kao lični pečat i vezu sa životinjama koje potom prate godinama, iz poseta u posetu.
Uz ovu vest, iz Zoološkog vrta Palić javljaju i da je lemur proglašen za životinju meseca. Posetiocima je tim povodom omogućeno da ponesu razglednicu sa likom ove vrste i uvrste je u svoju kolekciju, dok se očekuje da će interesovanje dodatno porasti onog trenutka kada imena mladunaca budu poznata. Prstenorepi lemuri su, podsetimo, na Madagaskaru ugrožena vrsta zbog krčenja šuma i gubitka staništa, pa svaki novi naraštaj rođen u zoološkim vrtovima širom sveta nosi i simboličnu težinu podsetnik da priroda, i onda kada je daleko, i dalje traži pažnju i brigu čoveka.
S.Iršević