SVETSKI DAN KROMPIRA U SRBIJI Od manastira do čipsa, od Guče do izvoznih tržišta i skupštine
Svetski dan krompira obeležava se u petak, 30 maja.
U našoj zemlji biće obeležen u Guči osnivanjem Skupštine Udruženja za krompir Srbije u nameri okupljanja i organizovanja organizacija državnog, privrednog i civilnog sektora u oblasti krompira u Srbiji, počev od obrazovnih srednjih, viših i visokoškolskih ustanova, proizvođača i prerađivača krompira, organizacija za zaštitu bilja i mehanizaciju u krompiru, trgovaca krompirom, ugostiteljskih i turističkih organizacija za promociju krompira i posluženje jela od krompira.
U Srbiji se krompir gaji na oko 20.000-22.000 hektara sa prosečnim prinosima od 15-17 tona po hektaru, mada bolji proizvođači ostvaruju prinose od 40-60 tona po hektaru
Ujedinjene nacije su prošle godine proglasile 30. maj za Svetski dan krompira, a Centar za krompir – Guča i Ekološko društvo Dragačevo – Guča bili organizator. I ove godine pozvali su ugostitelje, turistička, porodična domaćinstva i ustanove koje spremaju hranu širom Srbije da Svetski dan krompira obeleže pripremanjem jela i specijaliteta od krompira koja će poslužiti gostima, korisnicima i članovima porodice.
- U Srbiji se krompir gaji na oko 20.000-22.000 hektara sa prosečnim prinosima od 15-17 tona po hektaru, mada bolji proizvođači ostvaruju prinose od 40-60 tona po hektaru. Prva fabrika čipsa i pirea u Srbiji počela je sa radom 1971. godine u Čačku (Chips Way), a 1995. godine u Magliću (Marbo Produkt član PepsiCo), koji izvoze svoje visokokvalitetne proizvode u zemlje regiona - naveo je agroanalitičar iz Novog Sada Branislav Gulan.
Krompir se danas gaji na 20 miliona hektara. Bruto proizvodnja u svetu je oko 370 miliona tona. To je peti proizvod u svetu po proizvedenim količinama, iza kukuruza, šećera, pirinča i pšenice .
U naše krajeve krompir je donet prvo u Vojvodinu 1759. Godine, a u čačanskom kraju se gaji od 1782. godine, kada su ga iz Srema preneli kaluđeri u manastir Blagoveštenje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri. Dositej Obradović je obilazeći mnoge evropske države prepoznao značaj krompira u ishrani stanovništva i preporučio Milošu Obrenoviću - Knezu Srbije da država radi na širenju njegove proizvodnje.