SVE O LEGALIZACIJI U VOJVODINI Samo u Novom Sadu 28.000 objekata, a evo kako je u drugim gradovima OVO JE NEOPHODNA PROCEDURA
Rešavanje nelegalne gradnje biće svakako veliki posao jer treba rešiti 4,8 miliona problema.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević rekla je da je zakon o legalizaciji spreman i trebalo bi u petak da bude iznet na sednici Vlade, a potom će biti prosleđen skupštini na hitnu proceduru. To se čini da ne bi došlo do eksplozije nelegalne gradnje, navela je ministarka.
28.000 nelagalnih objekata u Novom Sadu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, da podsetimo, predstavio je novi set mera države i najavio zakon koji će pojednostaviti legalizaciju nelegalnih objekata i koji, kako je naglasio, nudi jednostavnu proceduru prijave i minimalne troškove - do 100 evra za većinu objekata. Takođe, najavio da se stavlja tačka i na nelegalnu gradnju jer će ubuduće takvi objekti postati vlasništvo države.
Ministarka građevinarstva rekla je za RTS da je država već neko vreme razmatrala ovaj problem, suočena sa pitanjem 4,8 miliona objekata na kojima nije upisano pravo svojine.
- U tih 4,8 miliona nisu svi bespravni objekti. Prema poslednjem popisu iz 2016. godine, oko milion objekata bilo je stambenih i oko milion pomoćnih i ekonomskih objekata. Sve ostalo su bili neki drugi objekti. Kada smo rešili da uđemo u ovu reformu, jedan od osnova nam je bio kako da zaštitimo naše građane koji su, praktično, gradili ili kupili stanove da bi rešili svoje stambeno pitanje. To je posebna kategorija u ovom zakonu - kaže ministarka.
Stavlja se tačka i na nelegalnu gradnju jer će ubuduće tako izgrađeni objekti postati vlasništvo države
Prema poslednjim dostupnim podacima, a oni su iz 2017. Godine, u Vojvodini je popisano oko 150.000 nelegalnih stambenih objekata, oko pet hiljada poslovnih i 135.000 pomoćnih objekata sagrađenih bez dozvole.
Takođe, broj nelegalno izgrađenih objekata u Novom Sadu iznosio je 28.000.
100–500 evra legalizacija u Novom Sadu
Imaju ći u vodi da dosadašnji Zakon o legalizacija nije dao željene rezultate, verovatno da broj objekta koje treba ozakoniti nije mnogo manji.
Kad je cena u pitanju, Sofronijević navodi da su definisali vlasnike stanova, vlasnike porodičnih kuća, a u Beogradu je raspon od 100 do 1.000 evra. Kako je rekla, u unutrašnjosti Srbije uveden je jedinstven princip - minimalna, fiksna cena za ove vrste nepokretnosti je 100 evra, ali u gradovima preko 100 hiljada stanovnika, kakvi su Novi Sad, Niš, Kraljevo, ta cena ide od 100 do 500 evra. Dodaje da u gradovima koji su veličine 50 do 100 hiljada stanovnika, cena ide od 100 do 300 evra, a za jedinice lokalne samouprave koje su ispod 50.000 stanovnika cena je od 100 do 150 evra.
Razne zloupotrebe
Sofronijević kaže da je bilo raznih zloupotreba, kada investitor koji osnuju preduzeće, završe posao i nestane, pa su u tim situacijama građani koji su kupovali te stanove bili uskraćeni za svoje prava, oni su dali novac i kupili nepokretnost. Dodala je da država ovim zakonom njih štiti i cene se odnose upravo na njih i na vlasnike porodičnih stambenih objekata.
- Da podsetim, to su porodične kuće sa najviše dva stana. Svi ostali plaćaju u visini doprinosa i smatramo da je ova mera i pravedna i pravična. I ovom prilikom ću naglasiti, ne nagrađujemo one drske i bahate investitore koji su prevarili kupce stanova, ali su prevarili i državu i oštetili gradske i opštinske budžete. Njih ne nagrađujemo. Oni će morati da plate kao u redovnom postupku i plus ne aboliramo ih od krivične odgovornosti ako su postupci krivični za počinjenje pre stupanja na snagu ovog zakona - rekla je Sofronijevićeva.
Prijavljivanje za legalizaciju objekata, kako kaže, biće obavezno, a u zakonu je napravljena kompletna struktura kada, ko i u kom roku treba da preduzme neke radnje. Prijava je digitalna i sadrži samo te osnovne podatke o objektu koji već kada kliknete na njega u digitalnom formatu otvori se taj objekat i vi ga identifikujete, date osnovne podatke o objektu i o sebi kao faktičkom vlasniku i to je to. Naravno da postoje situacije kada će država tražiti još neke dodatne stvari, ali to su oni malo komplikovani i granični slučajevi, kaže Sofronijevićeva.
- Osnovno načelo ovog zakona jeste da se naknada za evidentiranje plaća u visini doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta. Morate platiti istu onu naknadu koju biste platili da ste zidali u redovnoj proceduri, da ste tražili građevinsku dozvolu, ali ovog puta u jednokratnom iznosu i bez ikakvog prava na popust. Cene koje su navedene, a koje se kreću u rasponu od 100 do 1.000 evra za grad Beograd, praktično se odnose samo na vlasnike stanova i porodičnih stambenih kuća, samo ako je investitor nepoznat ili državi nije dostupan - kaže Sofronijevićeva.