Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

JEDNU REČ SKORO SVAKI DAN KAŽEMO!

Sat, ćef, fukara... MALO KO ZNA ISTINU O OVIM REČIMA Srbi ih koriste svakodnevno, a poreklo vode od arapskog!

20.02.2026. 18:45 18:58
Piše:
Izvor:
Dnevnik/Ona
a
Foto: freepik, ilustracija

Naš svakodnevni govor pun je reči koje deluju potpuno domaće, iako iza sebe nose bogatu istoriju i putovanja kroz različite kulture. Jezik, baš kao i ljudi, pamti susrete, razmene i uticaje koji su ga oblikovali.

Arabizmi u srpskom jeziku u najvećem broju slučajeva nisu preuzeti direktno iz arapskog. Do nas su stigli posredno, najčešće preko osmansko-turskog jezika, koji je vekovima bio jedan od ključnih jezika islamske civilizacije. Zbog toga se u svakodnevnoj upotrebi arabizmi često podvode pod širi, uvreženi naziv - turcizmi, a ponekad i osmanizmi ili orijentalizmi.

Iako ih retko prepoznajemo kao "pozajmljenice", ove reči su duboko utkane u naš jezički i kulturni identitet.

Kako su se reči menjale na putu do nas

Većina arapskih etimona bile su imenice i pridevi, ali su tokom prelaska u turski jezik doživeli određene glasovne i značenjske promene. Tek nakon toga ulazili su u naš govor.

а
Foto: freepik, ilustracija

Primeri su brojni i svima poznati:

dućan (tur. dükkan ← ar. dukkān)

zanat (tur. sanat ← ar. ṣan‘ – izrada)

sat (tur. saat ← ar. sā‘a)

sevap (tur. sevap ← ar. ṯawāb – nagrada)

ćevap (tur. kebap ← ar. kabāb)

ćef / ćeif (tur. keyif ← ar. kayf – uživanje)

ćup (tur. küp ← ar. kūb)

fukara (tur. fukara ← ar. fuqara – sirotinja)

džep (tur. cep ← ar. ğayb)

Danas ove reči doživljavamo kao sasvim prirodan deo jezika, bez svesti o njihovom poreklu.

Savršeno uklapanje u srpsku gramatiku

Arabizmi su se vremenom potpuno prilagodili gramatičkom sistemu srpskog jezika. Ne samo da su se odomaćili, već su postali i osnova za stvaranje novih reči.

Dodavanjem domaćih ili turskih tvorbenih nastavaka nastajale su izvedenice poput:

а
Foto: freepik, ilustracija

hadžiluk

sahat-kula

zanatlija

Ovaj proces pokazuje koliko je jezik fleksibilan i otvoren za promene.

Među arabizmima u srpskom jeziku posebno su zastupljeni islamizmi - termini povezani sa verskim životom i običajima muslimana. Pored njih, značajan broj reči vezan je za pravnu i administrativnu sferu, ali i za svakodnevni život.

Mnoge od tih reči danas koristimo bez ikakvog osećaja da pripadaju specifičnom kulturnom kontekstu.

Arabizmi koji su stigli drugim putem

Nisu sve reči arapskog porekla ušle u srpski preko turskog. Deo termina, naročito iz oblasti nauke, došao je posredstvom evropskih jezika.

Najpoznatiji primeri su:

algebra (ar. al-ğabr)

alkohol (ar. al-kuhūl)

cifra (ar. ṣifr – nula)

sirup (ar. šarāb – piće)

Ove reči svedoče o globalnom uticaju arapske nauke i kulture.

Jezik je živa arhiva istorije. Svaka pozajmljena reč priča priču o susretima civilizacija, trgovini, migracijama i svakodnevnom životu. Arabizmi su jedan od najlepših primera kako se kulture ne sudaraju – već prepliću.

Ona.rs/Politika

Izvor:
Dnevnik/Ona
Piše:
Pošaljite komentar